Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
Nema slike
Od 1. aprila 1966. godine, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode se brine o zaštiti i očuvanju prirode na prostoru Vojvodine , kao i o prirodnjačkim studisjkim zbirkama nasledenim od Poljoprivrednog arhiva. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode prestao je sa radom 1993. godine kada je na teritoriji Srbije formiran jedinstveni Zavod za zaštitu prirode Srbije u čijem sastavu je Pokrajinski zavod funkcionisao kao radna jedinica u Novom Sadu. Stvaranjem zakonske osnove u Zakonu o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS“ br. 36/09), od RJ u Novom Sadu, osnovan je Odlukom Skupštine AP Vojvodine 16. februara 2010. godine, a sa radom zapoceo 1. aprila 2010. godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
Datum :  utorak, 01 april 2025
2
3
4
5
6
7
Nema slike
Svetski dan zdravlјa (engl. World Health Day) obeležava se širom sveta 7. aprila svake godine pod pokrovitelјstvom Svetske zdravstvene organizacije. Odluka da se ovaj dan obeležava kao Svetski dan zdravlјa donesena je na 1. skupštini ove organizacije, održanoj od 24. juna do 24. jula 1948. godine u Ženevi, pošto je 7. aprila iste godine odluka o konstituisanju SZO zvanično stupila na snagu nakon što je i poslednja država članica UN ratifikovala ovu odluku.
Datum :  ponedeljak, 07 april 2025
8
9
10
11
Nema slike
U Srbiji se 11-tog aprila obeležava Dan zaštite prirode koji je prilika da se ukaže ne samo na značaj očuvane prirode za opstanak živog sveta i kvalitet životne sredine i življenja ljudi, već i značaj upravljanja zaštićenim područjima. Dan zaštite prirode, ustanovlјen 2009. godine Zakonom o zaštiti prirode obeležava se sa cilјem da se najšira javnost podseti na ulogu i značaj zaštite nacionalne prirodne baštine.
Datum :  petak, 11 april 2025
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta. Ovaj praznik ima za cilј da poveća svest lјudi o ugroženosti životne sredine, kao i da se za njih angažuje što šira javnost.
Datum :  utorak, 22 april 2025
23
24
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Zavod za zaštitu prirode Srbije je stručna ustanova koja obavlјa delatnost zaštite i unapređenja prirodne baštine Srbije, osnovana 30. aprila 1948. godine kao Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti Srbije.
Datum :  sreda, 30 april 2025
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

PP "Stara Tisa kod Bisernog ostrva"

PP "Stara Tisa kod Bisernog ostrva"

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

»Stara Tisa kod Bisernog ostrva«

 

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Park prirode

Zakon o zaštiti prirode, član 34. stav 1. („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010 i 91/2010): „Park prirode je područje dobro očuvanih prirodnih vrednosti sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejsažima, namenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, kao i zadovolјenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih delatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja.".

 

KATEGORIJA

II kategorija - zaštićeno područje pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja. Član 41. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", broj 88/2010, 91/2010), član 7. Pravilnika o kriterijumima vrednovanja u postupku kategorizacije zaštićenih područja („Sl. glasnik RS", broj 97/2015).

 

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

V Kategorija – Zaštićeni kopneni predeo (područje održavanih ekosistema).

IUCN Category V – Protected Landscape.

 

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Uredbom o ekološkoj mreži („Sl. glasnik RS", br. 102/2010) područje Parka prirode je izdvojeno kao deo ekološkog koridora od međunarodnog značaja reke Tise u Republici Srbiji.

Mozaik vodenih, barskih, livadskih i slatinskih staništa, uz prisustvo velikog broja retkih i ugroženih vrsta, pre svega ptica, predstavlјa osnovne odlike zbog kojih je ovo područje značajno ne samo na nacionalnom nego i na međunarodnom nivou. Međunarodni status je potvrđen još tokom 1997. godine kada je proglašen za Područje od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Areas – IBA područja) pod imenom „Bečejski ribnjak" (RS003IBA). Prilikom poslednje revizije IBA područja u Srbiji tokom 2009. godine površina je proširena i zauzima ukupno 4.807 ha. Nјime su, pored ribnjaka i korita Stare Tise, obuhvaćeni i nebranjeni deo uz desnu obalu reke Tise, Biserno ostrvo, kao i Bereg, uz levu obalu.

Osim zaštićenog dela, IBA područje obuhvata i sledeće prostorne celine: veliki šaranski ribnjak pod imenom „Bečej", prostrano Biserno ostrvo okruženo vodenom površinom nekadašnjeg meandra i vodene površine toka Tise od brane do Kerenjovog rita. Obuhvaćeni su i slatinski pašnjaci severno od velikog Bačkog kanala i istočno od ribnjaka (lokalitet Gornji rit), kao i neznatno na Bisernom ostrvu.

Područje je značajno za gnežđenje, migraciju i zimovanje ptica. Na osnovu dosadašnjih podataka zabeleženo je oko 180 vrsta ptica (na Bečejskom ribnjaku 170, a na Staroj Tisi i Bisernom ostrvu 183), dok se stvarno bogatstvo kreće oko 220 vrsta. IBA područje predstavlјa jedno od najznačajnijih nacionalnih gnezdilišta za gaka (Nycticorax nycticorax) , žutu čaplјu (Ardeola ralloides) , veliku belu čaplјu (Egretta alba) i kašičara (Platalea leucorodia) , a u novije vreme i jedno od najvrednijih gnezdilišta malog vranca (Phalacrocorax pygmeus) . Okolo uz Tisu se gnezde dva para belorepana koji redovno love unutar područja.

U cilјu uspostavlјanja EU ekološke mreže NATURA 2000, područje Stare Tise, kao jedno od centralnih područja nacionalne ekološke mreže, biće obrađeno kao Natura područje u Republici Srbiji budući da obuhvata prioritetne tipove staništa u panonskom bilјnogeografskom regionu (Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlјe faune i flore - Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora.)

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Park prirode «Stara Tisa kod Bisernog ostrva» je kao hidrološki objekat posebno značajan zbog svoje očuvanosti. Dužina od 23.706 km čini je najdužom mrtvajom uz ceo tok reke Tise. Stara (Mrtva) Tisa je očuvala svoje prirodne vrednosti iz XIX veka, kada je odsečena od svog toka. Najvažnije karakteristike prirodnih staništa su određene geografskim položajem, kao i geomorfološkim i hidrološkim osobinama područja. Ova vodena, močvarna i šumska staništa utočište su 67 vrsta fitoplanktona i 27 vrsta zooplanktona, 148 taksona vaskularne flore, 21 bilјne zajednice, 1 vrste maločekinjastih crva, velikog broja insekata, 29 vrsta riba, 9 vrsta vodozemaca i 4 vrste gmizavaca, 183 vrste ptica i 27 vrsta sisara, od kojih su mnoge ugrožene.

Ovo je prostor prema kojem od davnina gravitira čovek. Na samoj obali smešteno je naselјe Čurug, a u neposrednoj blizini je i Bačko Gradište. U okolini Čuruga nalaze se brojna arheološka nalazišta iz starijeg gvozdenog doba, zatim ostaci dva keltska naselјa, sarmatske nekropole i ostaci predmeta iz perioda Velike seobe naroda. Na Bisernom ostrvu nalazi se ruševina nekadašnjeg dvorca grofa Rohoncija na čijem je imanju podignut i park, a gajene su brojne povrtarske i voćarske kulture. Još iz tog perioda podignut je i vinograd svetski poznate retke sorte grožđa «muskat-krokan» donete iz Alžira (ili Francuske), koja se danas u Evropi gaji samo na Bisernom ostrvu.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Park prirode « Stara Tisa kod Bisernog ostrva» nalazi se u Vojvodini uz desnu obalu reke Tise. Teritorijalno se nalazi na tri opštine: Novi Bečej, Bečej i Žabalј. Do lokaliteta se može doći iz više pravaca i to regionalnim putem Bečej – Novi Bečej do brane na Tisi. Odatle se nasipom dužine oko 1 km dolazi do severnog kraka mrtvaje. Drugi pristup prirodnom dobru je putem od Bačkog Gradišta do mosta na Staroj Tisi kod Bisernog ostrva. Kao i putem iz pravca Žabalј – Čurug, odakle se nasipom dolazi do južne tačke mrtvaje, mesta na kome Staru Tisu deli nasip od Tise. Do lokaliteta Bereg dolazi se nasipom iz pravca brane kod Novog Bečeja.

Geografski posmatrano, zaštićeno područje prostire se između 45º 28' 29" i 45º 34' 38" severne geografske širine i između 20º 02' 23" i 20º 07' 11" istočne geografske dužine.

Nadmorska visina okolnog terena Parka prirode «Mrtva Tisa» kod Čuruga iznosi 73 -82 m n.m.

 

POVRŠINA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Ukupna površina Parka prirode „Stara Tisa kod Bisernog ostrva" iznosi 959 ha 68 a 93 m2, od čega je u režimu zaštite II stepena 373 ha 61 a 85 m2, a u III stepenu zaštite 586 ha 07 a 08 m2. Površina zaštitne zone je 3957,77 ha.

Odnos površina pod režimom zaštite II i III stepena u odnosu na ukupnu površinu zaštićenog prirodnog dobra prikazan je u tabeli 3 i grafikonu 1.

Ukupno se u okviru K.O. Novi Bečej nalazi pod zaštitom 523 ha 50 a 45 m2, u K.O. Bečej 205 ha 19 a 31 m2, K.O. Čurug 136 ha 29 a 27 m2, dok je u K.O. Bačko Gradište pod zaštitom 94 ha 69 a 90 m2.

 

VLASNIŠTVO

Prema strukturi vlasništva, od ukupne površine zaštićenog prirodnog dobra, površina u javnom vlasništvu iznosi 2 ha 58 a 36 m2 (0,27 %), u državnom vlasništvu 956 ha 39 a 59 m2 (99,66 %), a u privatnom vlasništvu 70 a 98 m2 (0,07 %).

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Park prirode „Stara Tisa" kod Bisernog ostrva proglašen je 2008. godine Odlukama tri skupštine opštine: Bečej, Novi Bečej i Žabalј (Opštinske Odluke o zaštiti Parka prirode „Stara Tisa" kod Bisernog ostrva „Sl. list Opštine Bečej", br. 1/2008; „Sl. list Opštine Žabalј", br. 4/2008; „Sl. list Opštine Novi Bečej", br. 8/2008), čemu je prethodila izrada studije zaštite koju je pripremio Zavod za zaštitu prirode Srbije - radna jedinica u Novom Sadu.

Donošenje Zakona o zaštiti prirode („Sl. Glasnik RS", 36/09, 88/10 i 91/ 2010) uslovlјava izmene svih podzakonskih akata, pa tako i Odluka o zaštiti PP „Stara Tisa kod Bisernog ostrva".

 

REŽIMI ZAŠTITE

Polazeći od Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik Republike Srbije" br. 36/09, 88/10, 91/10), pristupilo se reviziji prirodnih vrednosti Parka prirode „Stara Tisa kod Bisernog ostrva". Prema članu 34. Zakona:

· "Park prirode je područje dobro očuvanih prirodnih vrednosti sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejsažima, namenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, kao i zadovolјenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih delatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja."

· „U parku prirode nisu dozvolјene privredne i druge delatnosti i radnje kojima se ugrožavaju njegova bitna obeležja i vrednosti."

· „Mere zaštite, način obavlјanja privrednih delatnosti i korišćenje prirodnih vrednosti u parku prirode, bliže se utvrđuju aktom o proglašenju zaštićenog područja".

Polazeći od potrebe zaštite i očuvanja značajnih staništa, kao i prisustva strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, određivanje stepena zaštite unutar PP „Stara Tisa kod Bisernog ostrva" je vršeno na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potreba za primenom aktivnih mera zaštite i u skladu sa potrebama razvoja održivog turizma.

Na zaštićenom području uspostavlјaju se režimi zaštite II i III stepena (slika ).

PP „Stara Tisa kod Bisernog ostrva" obuhvata površinu od 959,69 ha, od čega:

· režim zaštite II stepena obuhvata površinu od 373,62 ha (38,93 %),

· režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 586,07 ha (61,07 %).

Oko zaštićenog područja se uspostavlјa zaštitna zona površine 3957,77 ha.

 

Upravljač:

JP „Komunalac", Bečej, tel: 021 2102 901

Više iz ove kategorije

« PP "Kamaraš"

PP "Rusanda" »

Top of Page