Prva odluka o zaštiti područja reke Zasavice datira od 1997. godine, kada je Zasavica dobila status Specijalnog rezervata prirode i zaštićena kao prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno I kategorije. Zaštita područja je do sada bila uspostavljena na površini od 670,99 ha, sa zaštitnom zonom od 1150 ha.
Od proglašenja prve zaštite, radom Upravljača na čuvanju zaštićenog područja i na sprovođenju propisanih mera zaštite, došlo je do značajnih pozitivnih promena ekološkog statusa ovog područja, što je uslovilo potrebu revizije zaštite, odnosno proširenje granica zaštite na evidentirana staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, kao i stanišne tipove prioritetne za zaštitu.
Nakon višegodišnjih istraživanja, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je izradio studiju zaštite kao naučnu i stručnu osnovu za donošenje novog akta o proglašenju zaštite.
Na osnovu studije zaštite Vlada Republike Srbije je donela novu Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Zasavica". Uredba je objavljena u Službenom glasniku RS (br. 54/2019 od 26.7.2019. godine), a stupila je na snagu 3.8.2019. godine. Proširena površina zaštite iznosi 1.128,55 ha, a zaštitnom zonom površine 3.462,65 ha obuhvaćen je veći deo sliva reke Zasavice sa paleomeandrima, nekadašnjim mrtvajama, kanalisanim vodotocima i postojećim kanalima.
Diverzitet i očuvanost staništa područja Specijalnog rezervata prirode „Zasavica" omogućuje opstanak za 218 vrsta gljiva, 655 vrsta viših biljaka (od kojih su krajnje ugrožene vrste: aldrovanda (Aldrovanda vesiculosa) , borak (Hippuris vulgaris) , jezičasti ljutić (Ranunculus lingua) i rebratica (Hottonia palustris) , za više od 250 vrsta fitoplanktona, 190 vrsta zooplanktona, za veliki broj beskičmenjaka (među kojima su i endemična vrsta zrikavca Metrioptera (Zeuneriana) amplipennis , velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo) , Pilemia tigrina, panonski prelivac (Apatura metis) , uskršnji leptir (Zerynthia (Zerynthia) polyxena)) . Od kičmenjaka na zaštićenom području živi 19 vrsta riba (strogo zaštićene vrste: umbra (Umbra krameri) , zlatni karaš (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca) /, 13 vrsta vodozemaca (strogo zaštićene vrste: endem peripanonske nizije podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus) , crvenotrbi mukač (Bombina bombina) , kreketuša (Hyla arborea) , 12 vrsta gmizavaca (barska kornjača (Emys orbicularis) , smukulja (Coronella austriaca)), 182 vrste ptica (između ostalih i vrste kategorisane kao SPEC 1, odnosno spadaju u grupu najugroženijih životinja na Planeti: patka njorka (Aythya nyroca) , mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), prdavac (Crex crex), orao krstaš (Aquila heliaca), stepski soko (Falco cherrug), šljuka livadarka (Gallinago media) ) i oko 65 vrsta sisara (strogo zaštićene vrste: vidra (Lutra lutra) , divlja mačka (Felis silvestris) i dabar (Castor fiber) .
Upravljanje specijalnim rezervatom prirode ponovo je povereno Pokretu gorana iz Sremske Mitrovice.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
