Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

April 2026
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Zemlje Panonskog regiona zajedno u zaštiti orla krstaša

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 2917 puta
Zemlje Panonskog regiona zajedno u zaštiti orla krstaša

Novi Sad, 4.10.2016. Jedanaest partnera iz pet zemalja koje se nalaze u Panonskoj niziji (Mađarska, Austrija, Češka, Slovačka i Srbija) započele su zajednički poduhvat zaštite orla krstaša (Aquila heliaca) u okviru projekta "Zaštita orla krstaša u Panonskom regionu putem smanjivanja mortaliteta koji uzrokuju ljudi" (LIFE15 NAT/HU/000902). Vodeći partner u projektu je Mađarsko društvo za zaštitu ptica i prirode (MME BirdLife Hungary), a u njemu učestvuju državne institucije, organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom biodiverziteta i upravljači zaštićenih područja sa prostora celokupnog areala ove vrste u Panonskoj niziji.

Projekt, čija je vrednost 3,6 miliona evra, finansiran je u najvećem delu (2,7 milona evra) od strane Evropske komisije, putem finansijskog programa zaštite biodiverziteta LIFE Nature and Biodiversity. „Ovaj program isključivo je namenjen dostizanju ciljeva zaštite životne sredine u Evropskoj uniji, a naš projekt prvi je projekt koji je finansiran od strane finansijske linije LIFE u Srbiji", kaže Marko Tucakov, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, koji navodi da će iz Srbije, osim ove institucije, u sprovođenju projekta partnerski da učestvuje i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Osnovni cilj ovog projekta je, kako kažu u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, porast populacije orla krstaša u Panonskoj niziji značajnim smanjivanjem uginuća koje uzrokuju ljudi svojim aktivnostima. Na prvom mestu među njima je ilegalno trovanje, koje, na nivou populacije, zauzima više od 30% svih slučajeva uginjavanja. Isti pritisak trpe i druge ptice grabljivice. Na osnovu prethodne analize, određena su četiri konkretna cilja projekta: smanjivanje neposrednog štetnog uticaja trovanja na populaciju orla krstaša, napredak u otkrivanju ilegalnih aktivnosti, kako bi se slučajevi uništavanja ptica grabljivica lakše pravno procesuirali, jačanje znanja svih zainteresovanih o stvarnom uticaju ptica grabljivica na populacije divljači i o metodama upravljanja divljači koje ne štete grabljivicama i povećanje svesti javnosti o značaju zaštite orla krstaša i o potencijalnim posledicama njihovog uništavanja.

Jedan on najozbiljnijih ciljeva je da se do proleća 2022, do kada traje ovaj projekt, populacija orla krstaša u Panonskoj niziji poveća za najmanje 10% i da pređe broj od 250 parova. „To je za Srbiju posebno značajno, jer je kod nas krstaš jedna od najmalobrojnijih i najugroženijih divljih životinja, sa samo 5-7 potencijalnih teritorija, i samo 2 pronađena gnezda godišnje", kaže Tucakov. „Krstaš naseljava Vojvodinu, pre svega u zoni Fruške gore i na severu Banata, a u novije vreme se pojedine ptice i parovi viđaju u Koviljskom ritu, oko Titelskog brega, uz Bojčinsku šumu, u jugoistočnom Banatu, kod Požeženskog peska, a beležen je i oko Preševa", objašnjava Tucakov.

Tokom trajanja projekta, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode biće angažovan na čuvanju gnezda krstaša, postavljanju veštačkih gnezda za nove parove, monitoringu populacije, istraživanju slučajeva uginjavanja ptica grabljivica u Vojvodini i saradnji sa ostalim državnim institucijama, kao i u intenzivnom radu sa javnošću i neposredno zainteresovanim stranama. Aktivnosti u Srbiji će biti sprovedene na području Okanja, Rusande, Deliblatske peščare, Pašnjaka velike droplje, Fruške gore i Subotičkih jezera i pustara.

Marko Tucakov i Nikola Stojnić

   
Top of Page