Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  četvrtak, 22 maj 2025
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  subota, 24 maj 2025
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  petak, 30 maj 2025
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Ornitolozi pomoću ogrlica prate labudove

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 3435 puta
Ornitolozi pomoću ogrlica prate labudove
Novi Sad, 20. 1. 2015. - Kako zima napreduje, izgleda da je dinamika života i kretanja naših ptica sve intenzivnija. Ljubitelji labudova tokom zime uvek dođu na svoje, hraneći ih na mestima koja su zimska jata izabrala za predah, ili su odlučila da se na njima zadrže cele zime. Ornitolozi u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode kažu da su najbrojnija zimska jata labudova ove zime zabeležena kod Kovilja, a tradicionalno privlačna odmarališta za ove ptice su i u Gornje Podunavlje, te deo priobalja Dunava od Bačke Palanke do Novog Sada. Pažljivi ljubitelji labudova primetiće na nekima od njih vratne ogrlice, ponekad i sa pričvršćenim radio-odašiljačima. Drugi, pak, labudovi opremljeni su obojenim i metalnim prstenovima na nogama. Nema razloga za brigu da pticama ovakve naprave smetaju. One su veoma tanke i lake. „Labud grbac je sve brojnija vrsta, no još uvek su brojne i tajne njegovih seoba, a naučnici takođe pokušavaju da prouče zbog čega ih ima sve više i kako se ponašaju u odnosu na druge ptice. Zato je potrebno obeležiti, a zatim i pratiti što više ovih životinja. Velike plastične ogrlice sadrže kombinaciju brojeva i slova. Očitavanjem boje ogrlice, te šifre na ogrlici, dolazi se do podataka o tome odakle labud dolazi, i gde je bio do trenutka kada je viđen. Slične informacije nalaze se na prstenovima“, kaže Marko Tucakov, ornitolog u Zavodu. Labudovima se lako možete približiti, ili ih posmatrati dvogledima, i pažljivo pokušati pročitati šta tačno piše na labuđim ogrlicama i prstenovima. Pošto su te informacije dragocene, ornitolozi pozivaju da se mesto nalaza i tačan kod sa ogrlica jave na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. , a oni će nagraditi nalazača podatkom o poreklu ptice. Upozoravaju da se u Srbiji mogu vrlo retko naći i veliki i mali labud, sasvim različiti od labuda grpca, sada već običnog stanovnika naših voda. Naglašavaju da se labudovi ipak ne smeju hvatati, plašiti niti na bilo koji drugi način ugrožavati, budući da su oni u Srbiji zaštićene vrste. Ukoliko postoji želja da se hrane, najpogodnija hrana za njih su žitarice: kukuruz, pšenica, ovas i raž, dok se prerađena ljudska hrana nikako ne sme davati.
Top of Page