Hladno vreme, a posebno snežne padavine, jak vetar i led, prisiljavaju živi svet da se snalazi na sve moguće načine u pokušajima da preživi. Kada su u pitanju strogo zaštićene vrste ptica, budući da je pomoć ljudi njihovom opstanku zakonska obaveza celog društva, zaštitari i tokom zime imaju pune ruke posla.
Kako su krupne ptice grabljivice među posebno osetljivima, većina upravljača u zaštićenim područjima kojima upravljaju izgradila je i opremila hranilišta za njih, na kojima se u nepovoljnom periodu godine iznose leševi domaćih životinja i riba, prethodno dobijeni sa farmi, odnosno ribnjaka.
Hranilišta su prostrana, ograđena nadzemnim i podzemnim barijerama, kako u njih ne bi mogli da uđu nepoželjni predatori i vandali, odnosno kako bi se pticama omogućio slobodan pristup i neometano hranjenje.
Zaštitu od uznemiravanja obezbeđuju i čuvari zaštićenih područja na kojima se hranilišta nalaze, kao i kamere za nadzor, putem kojih se prati koje vrste i u kolikom broju se hrane na njima, te koliko hrane i kada je neophodno da se donese.
Ovakva hranilišta do sada su izgrađena u Specijalnim rezervatima prirode „Gornje Podunavlje“ i „Deliblatska peščara“, u Nacionalnom parku „Fruška gora“ i u Predelima izuzetnih odlika „Vršačke planine“ i „Subotička peščara“, a ornitolozi procenjuju da su ona od iznemoglosti i uginuća spasila veliki broj orlova belorepana, orlova krstaša, beloglavih supova, mišara, gavranova, a dokazano je da su privukla i veoma retke grabljivice u Vojvodini kao što su orao kliktaš, crni i suri orao.
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji propisuje uslove za rad ovih hranilišta, naglašava da je neophodno da na njima bude tokom hladnih dana dovoljno zdrave hrane za ptice.
Jedino tako one će preživeti zimu, što se posebno odnosi na mlade i u lovu neiskusne jedinke kojima je ovo prvi zimski period u životu. Stručnjaci Zavoda nadaju se da će hranilišta doprineti da se ptice odvrate od iscrpljujućeg traženja uginulih životinja na velikim prostorima i u situacijama kada je lov otežan.
Praksa je, naime, pokazala da te potrage često završe fatalno po njih, budući da su lešine koje pronađu često zatrovane i služe kao mamci za lisice i šakale! Zbog toga su hranilišta i dalje potrebna, i u njihovu izgradnju moraju se uključiti i lovci, nevladin sektor i, u svakom slučaju, velike stočne farme koje su postale nezamenjiv izvor hrane za ove veličanstvene ptice.
Početak ove godine ohrabrio je čuvare i ornitologe koji rade u JP „Palić-Ludaš“, koji upravlja „Subotičkom peščarom“, jer su na hranilištu viđeni mladi orlovi krstaši.
Znak je to, slažu se ornitolozi, da se bliži dan kada možemo da očekujemo prve pokušaje gnežđenja ove izuzetno retke grabljivice na severu Bačke.
Fotografima ptica se, sa druge strane, omogućuje da sa skrivenih pozicija i bez uznemiravanja, fotografišu retke ptice, te hranilišta postaju i eko-turistička senzacija.