Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
rECO(RE)ACT projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2025
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  četvrtak, 22 maj 2025
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  subota, 24 maj 2025
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  petak, 30 maj 2025
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Identifikacija glavnih ugrožavajućih faktora limnofilnih vrsta riba u Dunavskom slivu

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 3491 puta
Identifikacija glavnih ugrožavajućih faktora limnofilnih vrsta riba u Dunavskom slivu

Stručni saradnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Laslo Galamboš je 23-25.04.2014. godine učestvovao na međunarodnom seminaru „Identifikacija glavnih ugrožavajućih faktora limnofilnih vrsta riba u Dunavskom slivu“ u mestu Vrešeđhaz , Mađarska. Seminar je obuhvatio analizu problema gubitka staništa limnofilnih vrsta, nestanak ovih veoma značajnih vrsta, ugrožavajuće faktore, predloge mera zaštite i do sada sprovedene aktivnosti koje su za cilј imale zaštitu i očuvanje populacija ovih vrsta (izlov, veštački mrest, reintrodukcija, revitalizacija staništa, stvaranje novih staništa i dr.).

Poseban naglasak je stavlјen i na ulogu nevladinih organizacija za zaštitu prirode, što u uzimanju udela u stručnim poslovima, što u edukaciji i jačanju svesti zainteresovanih strana. Stručni saradnik Zavoda je na seminaru učestvovao sa prezentacijom „Status mrgude ( Umbra krameri ) na području AP Vojvodina, Srbija“. Predstavlјeni podaci o rasprostranjenju mrgude na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine su novi za evropske naučne krugove.

Organizovana je poseta Univerzitetu u Godolo ( Gödöllő ), domaćini su prikazali svoju delatnost i tekuće projekte, među kojima veoma značajno mesto zauzima veštački mrest i uzgoj mrgude za potrebe ex situ zaštite i reintrodukcije u prirodu. Kako se aktivnosti na zaštiti mrgude vrše već šestu godinu zaredom, u sklopu istih vršeno je i stvaranje novih staništa za mrgudu, kopanjem 8 jezera zapremine 60 m3. Poslednjeg dana je organizovana poseta Natura 2000 području u okolini naselјa Sada, koje je ostatak nekadašnjih nizijskih tresetišta sa prostranim zabarenim površinama.

Top of Page