Novi Sad, 2.februar 2018.
Svetski Dan vlažnih područja 2. februar 2018. (World Wetlands Day - Ramsar Convention) ove godine je svečano obeležen na zajedničkoj manifestaciji u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu. U organizaciju svečanosti uključilo se Ministarstvo zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, a na skup su se odazvali mnogobrojni upravljači zaštićenih prirodnih dobara, ramsarskih područja, ekoloških udruženja, medija. Ovogodišnji moto Dana Ramsara je bio: "Vlažna područja za održivu urbanu budućnost."
Skup su pozdravili Jelena Dučić, nacionalni predstavnik za Ramsarsku konvenciju, iz Ministarstva za zaštitu životne sredine, Brankica Tabak, podsekretar, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nataša Panić, rukovodilac grupe za obrazovno - izdavačku delatnost i komunikaciju, Zavod za zaštitu prirode Srbije, dr Biljana Panjković, direktor, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.
U radnom delu skupa održana su tri predavanja: „Rezultati revizije predela izuzetnih odlika i Ramsarskog područja Vlasina", Dragana Nedeljković, (Zavod za zaštitu prirode Srbije), "Pristupi upravljanja ramsarskim područjima u Španiji i Srbiji", dr Slobodan Puzović (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode) i Promocija foto-monografije: "Predeo izuzetnih odlika Karaš-Nera" (mr Olivija Tešić, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, mr Nikola Stojnić, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Geza Farkaš, fotograf prirode).
Na skupu je istaknuto da vlažna područja predstavljaju centre biološke raznovrsnosti i staništa raznovrsne, specifične flore i faune. Ona su od suštinskog značaja za opstanak retkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja (ptica, riba, sisara...) koje svoj životni prostor nalaze u vodi ili kraj nje. Međutim, ova područja su izuzetno značajna i za čoveka, jer u mnogim aspektima neposredno utiču na njegov opstanak. Vlažna područja su od neprocenjive vrednosti za život i ekonomski razvoj na Zemlji.
Konvencija o zaštiti vlažnih staništa (Ramsaraska konvencija), je međunarodni sporazum koji pruža okvir za nacionalno delovanje i međunarodnu saradnju na očuvanju i razumnom korišćenju vlažnih staništa, močvara, i njihovih resursa.
Istaknuto je da je do sada ovu konvenciju potpisalo 169 država, odnosno ugovornih strana, da trenutno u Svetu ima 2252 Ramsarska područja ukupne površine oko 225 miliona hektara. Konvencija je usvojena 02. 02. 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru i obezbeđuje okvir za međunarodnu saradnju i aktivnosti na nacionalnom nivou sa ciljem očuvanja i racionalnog korišćenja vlažnih područja. Potpisnice Konvencije su oko 90% zemlje članice Ujedinjenih nacija. Naša zemlja je jedna od prvih potpisnica, budući da je Konvenciju ratifikovala iste godine kada je usvojena. Konvencija kao vlažna područja definiše sva jezera i reke, podzemne izdani, bare, močvare, vlažna travnata područja, tresave, oaze, estuare, delte, plimske nanose, mangrove, druga priobalna područja, koralne grebene, kao i lokalitete nastale aktivnošću čoveka, kao što su ribnjaci, pirinčana polja, vodne akumulacije i slatine.
Ramsarska područja u Srbiji
U Srbiji se nalazi 10 područja koja se prostiru na oko 64, 000 hektara. Za jedanaesto područje za upis na Svetsku listu međunarodno značajnih vlažnih područja u Srbiji nominovan je „Đerdap". Ramsarska područja u Srbiji su:
1. „Obedska bara"
2. „Ludaško jezero"
3. „Carska bara-Stari Begej"
4. „Gornje Podunavlje"
5. „Slano Kopovo"
6. „Zasavica"
7. „Labudovo okno"
8. „Peštersko polje"
9. „Vlasina"
10. „Koviljsko petrovaradinski rit"
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
