Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Mart 2024
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Nema slike
21.03. obeležava se Svetski dan šuma, koji je ustanovljen 1971. godine da bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi koje od njih ima čovečanstvo. Šume su najsloženiji kopneni ekosistemi. U njima pored drveća, živi mnogo drugih vrsta bilјaka, životinja, glјiva i mikroorganizama. Složenost šuma se ogleda u njihovoj izraženoj spratovnosti i raznovrsnoj međusobnoj povezanosti svih članova životne zajednice.
Datum :  četvrtak, 21 mart 2024
22
Nema slike
22.03. Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta. Taj dan je usvojen rezolucijom UN-a u decembru 1992. godine. Ovim danom Ujedinjene nacije žele da podsete na važnost zaštite voda i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta.
Datum :  petak, 22 mart 2024
23
Nema slike
Svetski meteorološki dan obeležava se u znak sećanja na 23. marta 1950. godine, kada je službeno osnovana Svetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizovana agencija Organizacije ujedinjenih nacija koja okuplja 185 članica.
Datum :  subota, 23 mart 2024
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Saopštenje za javnost povodom slučajeva trovanja zaštićenih vrsta zbog neodgovrne upotrebe pesticida

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 1579 puta
Saopštenje  za  javnost  povodom  slučajeva  trovanja  zaštićenih  vrsta  zbog  neodgovrne upotrebe  pesticida

Ministarstvo polјoprivrede i zaštite životne sredine Republie Srbije, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditelјstvo i zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i Svetski fond za prirodu upozoravaju na veliku opasnost po živi svet koja nastaje pogrešnom upotrebom ili zloupotrebom pesticida u Srbiji. Predstavnici ovih institucija navode da toksikološke analize uzroka uginuća zaštićenih životinja nađenih na velikom broju lokaliteta od maja 2015. do marta 2016, pokazuju da je uzrok uginuća karbofuran, aktivna supstanca Furadan 35ST, čija upotreba u Srbiji zabranjena od 2014 godine, kada je povučen iz upotrebe i prodaje.

Na osnovu prispelih prijava uginulih jedinki zaštićenih vrsta ptica, stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode upozoravaju da su, i pored zabrane, Furadan 35ST i drugi zabranjeni pesticidi još uvek dostupni na ilegalnom tržištu i očigledno se učestalo koriste.

Zavod je u saradnji sa Pokrajinskom inspekcijom za zaštitu životne sredine, u navedenom periodu, obradio prijave slučajeva trovanja šest strogo zaštićenih i jedne zaštićene vrste vrsta ptice, odnosno 45 jedinki ovih vrsta. S obzirom na njegovu osetlјivost, trovanjem pesticidima najviše je bio pogođen orao belorepan, o čemu svedoči 15 uginulih jedinki ove vrste, te mišar (18 jedinki), eja močvarica (7 jedinki), gavran (2 jedinke) i eja livadarka (jedna jedinka). Međutim, iz Zavoda upozoravaju da je stvarni broj žrtava polјoprivredne hemije, a posebno karbofurana, najverovatnije mnogo veći.

Od pet do sada podnetih prijava pravosuđu ovakvog masovnog uništavanja zaštićenih vrsta životinja, dve su odbačene, dve su još uvek u proceduri (policija traži potencijalne osumnjičene), dok je u jednom slučaju javno tužilaštvo podnelo područno nadležnom osnovnom sudu optužni predlog protiv dvojice osumnjičenih.

Najučestalija trovanja ptica grablјivica dešavaju se na polјoprivrdnim, a nešto ređe i u šumskim područjima. Marko Tucakov, ornitolog u ovom Zavodu, navodi da je obrazac trovanja ostao isti kao i u prethodnim godinama: Leševi orla belorapana, mišara i eja se redovno pronalaze pored uginulog šakala ili lisice, ili delova tela životinja, na kojima se redovno jasno vide i potvrđuju velike količine pesticida. Šakali i lisice se truju namerno, na za njih postavlјenim mamcima, dok se ptice koje se hrane mrtvim životinjama otruju konzumirajući leševe ova dva sisara, ali i na izvoru trovanja. Tucakov, takođe, navodi da su u javnosti, kod korisnika lovišta ali i građana, lisica i šakal prepoznati kao masovne štetočine, zbog čega se masovno ubijaju primenom ovako drastičnih zabranjenih metoda usmrćivanja životinja. U neposrednoj blizini pronađenih leševa uočeno je da su kontrolisana gnezda ovih orlova bila prazna, što ukazuje da su u gnezdima uginuli i mladunci, te je šteta koja je učinjena populaciji ove vrste nesaglediva.

U istom periodu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode sa spolјnim saradnicima uspeo je da spase i vrati u prirodu samo tri otrovana belorepana. Takođe se, prema rečima Tucakova, beleži i stradanje ždralova, koji se na tek zasejanim njivama hrane ponikom ratarskih kultura čija su semena pre setve tretirana veoma toksičnim pesticidima.

U sprečavanju ovakvih pojava u velikoj meri je uklјučen i civilni sektor, naročito Svetski fond za prirodu. „Trovanje divlјih životinja pesticidima, bilo namerno ili nenamerno, ozbilјan je problem koji na kraju ne ugrožava samo ugrožene vrste životinja, već i lјude. Neodgovornom upotrebom, pesticidi mogu da dospeju do vode ili hrane koju koriste lјudi. Zbog toga je neophodna hitna i koordinisana akcija svih nadležnih institucija, kako bi se suzbile ove pojave", kaže Duška Dimović, direktorka WWF Programa u Srbiji.

Ministarstvo polјoprvrede i zaštite životne sredine pripremilo je predlog Protokola o postupanju i saradnji organa i organizacija u suzbijanju nelegalnog o ubijanja, zaroblјavanja i trgovine divlјim vrstama životinja u skladu sa Bernskom konvencijom. Protokolom se utvrđuju cilјevi i aktivnosti koje se realizuju kroz saradnju svih nadležnih organa i organizacija, kao i detalјnije smernice i procedure za postupanje u svakom slučaju nelegalnih aktivnosti. Prvenstveno je važan istražni postupak, izricanje presuda i kontinuirano podizanje javne svesti o ovim pojavama i njihovim posledicama. Nevladine organizacije su naročito prepoznate u oblasti jačanja svesti građana i informisanju.

Državne institucije i stručne organizacije nadležne za zaštitu prirode pohvalјuju sve subjekte zaštite prirode za dosledno prijavlјivanje ovih slučajeva. U slučajevima ubijanja zaštićenih i međunarodno ugroženih vrsta životinja, zakonodavni postupak se rešava u saradnji sa nadležnim organima iz oblasti polјoprivrede, zaštite životne sredine, pravosuđa i policije. Ističe se i to da ovako dramatične pojave trovanja potrebno sprečavati svakodnevno u skladu sa svim relevantnim propisima.

1.Nije dozvolјeno i strogo je kažnjivo korišćenje preparata Furadan 35ST u bilo koje svrhe. Reč je o zabranjenoj i veoma toksičnoj supstanci koja izaziva velike i teško popravlјive štete u životnoj sredini. Pesticide koji su dozvolјeni za upotrebu moguće je koristiti isklјučivo na način i u koncentracijama koje su navedene u uputstvima za upotrebu.

2.Potrebna je stroga kontrola prometa pesticida, te sprečavanje prometa i primene pesticida koji su zabranjeni.

3.Potreban je pojačan rad inspekcijskih službi u sektorima lovstva, zaštite prirode, zaštite bilјa, kontrole tržišta, kao i stručnih organizacija zaštite prirode, službi čuvara prirode u zaštićenim područjima, polјočuvarskih službi i svih ostalih subjekata zaštite prirode na prijavlјivanju slučajeva uginuća divlјih životinja.

4.Svest o povezanosti intervencija u prirodi i posledica lјudskog delovanja u upravlјanju prostorom, posebno kod velike cilјne grupe polјoprivrednih proizvođača i lovaca, neprekidno se mora podizati i jačati.

U periodu 2004-2015. u Vojvodini je, sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditelјstvo i zaštitu životne sredine, međunarodniim donacijama i sredstvima upravlјača zaštićenih područja, namenski postavlјeno i opremlјeno sedam hranilišta za ptice grablјivice u pet zaštićenih područja, po jedno u Specijalnom rezervatu prirode „Deliblatska peščara", Predelu izuzetnih odlika „Vršačke planine", Predelu izuzetnih odlika „Subotička peščara", Nacionalnom parku „Fruška gora", i tri u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlјe" (uz pomoć Svetskog fonda za prirodu).

Na sva ova mesta izneseno je u ovom periodu preko 120 tona zdravstveno bezbedne hrane, leševa domaćih i divlјih životinja ili njihovih delova. Zalaganjem upravlјača zaštićenih područja i osoba koje su angažovane u nadzoru hranilišta, ona pružaju utočište za veliki broj orlova belorepana u nepovolјnom periodu godine, kada ove ptice ne nalaze dovolјno hrane u prirodi i pribegavaju ishrani leševima.

Slučajevi uginuća zaštićenih životinja prijavlјuju se Ministarstvu polјoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije (tel. 011 22 87 691, e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ), Pokrajinskoj inspekciji za zaštitu životne sredine (tel; 021 423 791, e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. , Zavodu za zaštitu prirode Srbije (tel: 011 209 38 00, e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. , Odelјenje u Nišu, tel: 018 523 449, e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ) ili Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode (021/4896-306, e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ).

Top of Page