U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode je u petak 6. februara 2015. godine otvorena foto izložba: „MOJA RUMUNIJA, DOBRODOŠLI U DIVLjU KARPATSKU BAŠTU, Divlјe orhideje i retke bilјne vrste zapadne Rumunije”, autora dr Sretka Milanovića. Izložba je organizovana u saradnji i na inicijativu Muzeja Banata Temišvar iz Rumunije. Prisutne je pozdravila direktorica Zavoda dr Biljana Panjković i istakla da je autor dr Sretko Milanović još kao novosadski student, pokazao interesovanje prema orhidejama koje samoniklo rastu u prirodi. U vreme između predavanja, vežbi i ispita Sretko je lepotu orhideja prenosio na slikarsko platno. Jedna od prvih izložbi slika dr S. Milanovića, sa tematikom orhideja, bila je organizovana u Zavodu još 2003. godine. Tom prilikom je Zavodu autor poklonio i 4 slike koje i danas ukrašavaju kabinet direktora Zavoda. Ovom izložbom, fotografija divljih orhidejam i retkih biljnih vrsta „Divlje karpatske bašte“ autor ukazuje na značaj očuvanja florističkog diverziteta rumunskog dela Banata, kojem obeležje daju planine masiva Južnih Karpata. Skup su pozdravili i dr Slobodan Puzović, sekretar Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditelјstvo i zaštitu životne sredine, Slobodan Erdelјan, pomoćnik ministra Ministarstva polјoprivrede i zaštite životne sredine, Nјegova Ekselencija Daniel Banu, Ambasador Rumunije u Beogradu i dr Andrei Em-Kiss načelnik Odeljenja za prirodne nauke Muzeja Banata Temišvar.
Pre otvaranja izložbe dr Sretko Milanović, autor izložbe, je održao predavanje na temu: „Divlјe orhideje i retke bilјne vrste zapadne Rumunije“. Dr Milanović je izneo podatak da u zapadnom delu Rumunije mogu da se nađu 54 vrste terestričnih orhideja, a da ih u flori Rumunije ima 58 vrsta. Istaknuto je da većina stanovnika i nezna da i kod nas (u Evropi) rastu divlje orhideje. Prisustvo orhideja na određenom staništu nedvosmisleno ukazuje na neporemećene biološke međuodnose, a samim tim orhideje su pravi indikator “prirodnosti“ staništa. U Srbiji je zabeleženo 53 vrste terestričnih orhideja, a na jednom jedinom drvetu u Venecueli može se naći i 47 različitih vrsta epifitskih orhideja.
Na predavanju je navedeno da gubitak prirodnih staništa predstavlja najveću opasnost po biodiverzitet, kako u Banatu, tako i u celom svetu. Promena namene zemljišta, naročito pretvaranje šumskog u građevinsko zemljište, seča i krčenje šuma, sadnja invazivnih vrsta, napuštanje tradicionalnih načina korišćenja livada i pašnjaka, zapuštanje livada i senokosa, neplanski razvoj infrastrukture u ruralnim i gradskim sredinama, eksploatacija prirodnih resursa (rudarstvo, kamenolomi, mini-hidrocentrale, ski-centri) imaju doprinose gubitku biološke raznovrsnosti i poremećaja u funkcionisanju ekosistema. Na predavanju je istaknuto da je veliki broj zaštićenih područja zapadne Rumunije povezan sa našim zaštićenim područjima u Srbiji. U Đerdapskoj klisuri nalaze se Nacionalni park „Đerdap“ sa srpske strane i Park prirode „Gvozdena vrata“ sa rumunske strane. Oba zaštićena područja uključena su u projekte Dunavsko-karpatskog programa i tesno sarađuju.
Jedan od zaključaka ovoga skupa je svakako i to da je priroda ta koja nas spaja i da se zajedno moramo boriti za njenu zaštitu. Postignut je i preliminarni dogovor Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Muzeja Banata Temišvar da je ovo tek početak uspešne saradnje i da tu saradnju treba nastaviti kroz razne programe prekogranične saradnje (IPA).
Izložba će biti otvorena do 4. marta 2015.godine.
Mr Oliver Fojkar
Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Načelnik Odeljena za promociju, edukaciju i
odnose sa javnošću
foto: Bojana Pivaš