Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Mart 2020
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Nema slike
21.03. obeležava se Svetski dan šuma, koji je ustanovljen 1971. godine da bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi koje od njih ima čovečanstvo. Šume su najsloženiji kopneni ekosistemi. U njima pored drveća, živi mnogo drugih vrsta bilјaka, životinja, glјiva i mikroorganizama. Složenost šuma se ogleda u njihovoj izraženoj spratovnosti i raznovrsnoj međusobnoj povezanosti svih članova životne zajednice.
Datum :  subota, 21 mart 2020
22
Nema slike
22.03. Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta. Taj dan je usvojen rezolucijom UN-a u decembru 1992. godine. Ovim danom Ujedinjene nacije žele da podsete na važnost zaštite voda i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta.
Datum :  nedelja, 22 mart 2020
23
Nema slike
Svetski meteorološki dan obeležava se u znak sećanja na 23. marta 1950. godine, kada je službeno osnovana Svetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizovana agencija Organizacije ujedinjenih nacija koja okuplja 185 članica.
Datum :  ponedeljak, 23 mart 2020
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

U okviru Horizon projekta #Restore4Life, u kojem je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode partner, otvoren je poziv za prijavu organizacija sa područja pridruženih regija koja su zainteresovana da uz finansijsku, stručnu i naučnu pomoć pripreme projekte revitalizacije vlažnih i močvarnih staništa.

Besplatna onlajn radionica na kojoj će svim zainteresovanim aplikantima biti objašnjeni detalji konkursa, održaće se 22.03.2024. u 10.00 sati.

Više o projektu u konkursu na: https://restore4life.eu/homepage/open-call/

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, partner na Horizon Europe projektu Restore4Life, objavljuje da je 1. februara 2024. otvoren poziv za pridružene regije kojima će se kroz Restore4Life projekat (https://restore4life.eu/) preneti znanje i pružiti naučna i tehnička podrška u implementaciji održivih rešenja za revitalizaciju vodenih i močvarnih staništa na teritoriji njihovih država.

Кrajnji rok za podnošenje predloga projekata je 29. maj 2024.

Više informacija o pozivu na sledećem linku:
https://restore4life.eu/homepage/open-call/

poziv-za-projekte

U periodu 13-15.09.2023. godine u Bukureštu (Rumunija) prvi put su se zvanično okupili predstavnici konzorcijuma projekta Restore4life (Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin), čime je obeležen i početak ovog značajnog međunarodnog projekta.

Projekat pod nazivom Restauracija vlažnih područja kao esencijalnih kompleksa održivosti dunavskog basena / Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin (Restore4Life, https://restore4life.eu) se realizuje u periodu 2023-2027. godine, i finansiran je od strane Evropske Unije kroz program za istraživanja i inovacije HORIZON EUROPE.

Univerzitet u Bukureštu je na čelu konzorcijuma od 31 organizacija, među kojima ima 5 lokalnih i državnih institucija, 21 naučnih i istraživačkih organizacija, tri nevladine organizacije i dva preduzeća.

Tokom trodnevnog sastanka, razmatrani su dalji koraci i aktivnosti, a učesnici su imali prilike i da prisustvuju na informativnim radionicama, razmatraju društvene aspekte revitalizacije vlažnih staništa, informišu o izabranim područjima na kojima će se vršiti radovi na revitalizaciji, kao i monitoring već realizovanih radova.

Naziv projekta: Restauracija vlažnih područja kao esencijalnih kompleksa održivosti Dunavskog basena / Restoration of wetland complexes as life supporting systems in the Danube Basin (Restore4Life)
Oznaka projekta: 101112736
Poziv: HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01; Akcija: HORIZON-MISS-2022-OCEAN-01-02
Vrsta projekta: HORIZON EUROPE Inovacione akcije
Period realizacije projekta: 2023-2027
Internet stranica projekta: https://restore4life.eu
Status PZZP u projektu: partner
Vodeći partner: Univerzitet u Bukureštu (Rumunija)
Promotivni video: https://www.youtube.com/watch?v=uNQNvaUIК90
Projektni konzorcijum: Univerzitet u Bukureštu (Rumunija), Univerzitet prirodnih resursa i prirodnih nauka u Beču (Austrija), Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Sveučilište Josipa Juraja Štrosmajera u Osijeku (Hrvatska), Nacionalni istraživačko-razvojni institut za geologiju i geoekologiju mora (Rumunija), Univerzitet „Dunarea de Jos“ u Galacu (Rumunija), Nacionalna uprava za meteorologiju (Rumunija), Кatolički univerzitet Ajhštat-Ingolštat (Nemačka), Svetski fond za prirodu – WWF Rumunija (Rumunija), Direkcija za vode regiona Centralne Tise (Mađarska), Institut za pejzažnu ekologiju Slovačke akademije nauka (Slovačka), Nacionalni institut za geofiziku, geodeziju i geografiju – Bugarska akademija nauka (Bugarska), Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, F6S Network Limited (F6S, Ireland), Direkcija za vode regiona Severne Mađarske (Mađarska), Sofijski univerzitet „Sv. Кliment Ohridski“ (Bugarska), Nacionalni univerzitet za javne službe (Mađarska), Javna Ustanova Univerzitet Crne Gore (Crna Gora), Univerzitet u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Nacionalni centar za održivi razvoj (Rumunija), Visoki savet za naučna istraživanja (Španija), Forschungsverbund Berlin e.V. (Nemačka), Regionalno udruženje za zaštitu prirode Bratislave (Slovačka), Institut za vode Republike Slovenije (Slovenija), Helmholc centar za istraživanje životne sredine (Nemačka), Nacionalni institut za istraživanje i razvoj delte Dunava (Rumunija), via donau – Österreichische Wasserstraßen-Gesellschaft m.b.H. (Austrija), Ministarstvo životne sredine, voda i šuma (Rumunija), Arhipelag-Institut za zaštitu mora (Grčka)

O Projektu

Ciljevi projekta Restore4Life obuhvataju prikazivanje višestrukih socio-ekonomskih koristi koje proizlaze iz sveobuhvatnog i transdisciplinarnog pristupa u restauraciji vlažnih staništa i plavnih područja u slivu Dunava. Projekat će doprineti stvaranju nove plavo-zelene infrastrukture koja podržava regionalnu otpornost na klimatske promene, kao i njihovo ublažavanje. Projekat Restore4Life će se implementirati u vidu restauracije na četiri lokaliteta, odnosno monitoringa na dodatnih šest lokaliteta u slivu Dunava. Na ovaj način projekat će na konkretnim primerima pokazati kako će poboljšanje ključnih ekosistemskih usluga (retenzija vode i zagađenja, vezivanje ugljenika, mogućnost razvoja turizma, učinkovitija zaštita svih vodenih staništa kao i staništa koja zavise od vode) na odabranim lokalitetima stvoriti višestruke socio-ekonomske sinergije koje pružaju prilike za samodrživ privredni razvoj i investicije. Osnovne aktivnosti projekta su usredsređene na ponovno uspostavljanje bočne povezanosti u rečnim koridorima, što je ključno za uspostavljanje ekološke ravnoteže. Stoga, u sklopu projekta će se pripremiti dugoročna usluga restauracije vlažnih staništa pod nazivom Restore4Life Wetland Reconstruction Accelerator, kojim će se kombinovati pravovremeno integralno upravljanje plavnim područjima na novim nivoima društvenog angažmana. Primenom testiranih indikatora, pristupa za monitoring i sistema za podršku u odlučivanju, Akcelerator će identifikovati prilagođene i napredne ciljeve i tehnike, kao i sveobuhvatne planove za restauraciju.

Građanima i lokalnim zainteresovanim stranama će se omogućiti učešće u izradi projekata kroz platformu za razmenu znanja i iskustava. Povezivanjem sličnih projekata u različitim fazama realizacije, građanskim naučnim istraživanjima (tzv. citizen science), tematskim mobilnim aplikacijama i upotrebom različitih kanala za komunikaciju projekat će stvoriti emocionalne veze sa vodenim ekosistemima.

Niz korisnih alata koji će se izraditi u sklopu Restore4Life projekta, uključuju priručnike prilagođene za poslovni sektor kao i ciljane planove za obnovu vodenih ekosistema, osiguraće učinkovito repliciranje revitalizacionih aktivnosti i u pridruženim regijama.

Novi Sad. 12.3.2024. godine - Po informaciji dobijenoj od Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stanišić da je na području Predela izuzetnih odlika „Gornja Mostonga" vatrom zahvaćena velika površina travnatih staništa, stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode izašli su na teren na ovo područje 8. marta. Službeno postupajući zajedno sa inspektorom za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine i pokrajinskim inspektorom zaštite životne sredine, uz dodatna obaveštenja koja su primljena od strane poljočuvara i članova DVD, stručnjaci za zaštitu prirode utvrdili su da je prošlogodišnja vegetacija slatinskih i mezofilnih pašnjaka i livada spaljena na površini od oko 30 hektara na području KO Gakovo, KO Stanišić i KO Riđica, na području grada Sombora. Usled paljenja, značajno su oštećšena staništa strogo zaštićenih vrsta biljaka i životinja, kao i samo zaštićeno područje. Na terenu je konstatovano i preoravanje travnih staništa unutar granica zaštićenog područja, aktivnosti značjane promene morfologije tla (kopanje i promena režima vode na području slatinskog jezera Kruševača, deponovanje velike količine prošlogodišnjih žetvenih ostataka na njenom obodu), što značajno dodatno ugrožava ovo osetljivo područje.

Ovim putem Pokrajinski zavod za zaštitu prirode obaveštava korisnike ovog zaštićenog područja, kao i lokalno stanovništvo Stanišića, Svetozara Miletića, severne periferije Sombora, Gakova i Riđice da je neplansko paljenje vatre u granicama Predela izuzetnih odlika „Gornja Mostonga" iz bilo kog razloga strogo zabranjeno i da može da bude predmet krivične odgovornosti, budući da značajno može ugroziti strogo zaštićene vrste i njihova staništa.

Pozivamo da se, ukoliko se ubuduće ove aktivnosti primete, iste prijave policiji.

PIO „Gornja Mostonga" obuhvata kompleks različitih, za zaštitu prioritetnih tipova (slatinskih, stepskih, vodenih i vlažnih) staništa između naselja Riđica, Kruševlje, Gakovo, Stanišić, Svetozar Miletić, Sombor, Čonoplja i Kljajićevo sa zaštićenim i strogo zaštićenim divljim vrstama od nacionalnog i međunarodnog značaja. Ukupne je površine 3650,14 ha. Postupak zaštite je oglašen 2019, od kada se ovo područje i smatra zaštićenim.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U nedelju 3.marta 2024. godine je na Fruškoj gori održana „Prolećna radionica na Stražilovu" za decu i roditelje. Organizator radionice je bio Edukativni Centar „Pčelice" iz Sremskih Karlovaca, a Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je podržao ovu radionicu. Gost predavač na radionici je bio dr Oliver Fojkar, dipl. biolog, PR Zavoda. Radionica je veoma dobro osmišljena i obuhvatila je kulturne, ekološke i rekreativne sadržaje. Oko 50 učesnika je posetilo grob Branka Radičevića, poslušalo izlaganje Brankice Cicvare o pesniku i ostavilo cveće na spomenik. U prirodi je održano predavanje o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama biljaka i životinja koje žive na Fruškoj gori, a pričalo se i o Panonskom moru i fosilima koji dokazuju da je ono nekada postojalo. Istaknuto je da se radionica dešava baš na Dan zaštite divljih vrsta (3.mart 2024.) kako bi se ukazao značaj očuvanja živog sveta i prirode uopšte. Na samom kraju deca i roditelji su se igrali zaboravljenih igara sa venčićima, štapovima i kanapom i otišli kućama srećni, puni pozitivne energije.

Plan javnih nabavki za 2024.godinu

2. februar je Svetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day, Ramsar Convention) i obeležava se sa željom da se podigne svest javnosti o značaju i zaštiti vodenih, močvarnih staništa. Ramsarska konvencija ozaštiti močvarnih područja je usvojena 02. 02. 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru i pruža mogućnosti za međunarodnu saradnju i aktivnosti na nacionalnom nivou sa cilјem očuvanja i racionalnog korišćenja vlažnih područja.

„Močvare i ljudsko blagostanje" je moto ovogodišnjeg Svetskog dana močvarnih staništa 2024. godine. Ovogodišnja kampanja ukazuje na to koliko su močvarna područja i ljudski život međusobno povezani – sa ljudima koji nalaze hranu, inspiraciju i otpornost iz ovih produktivnih ekosistema. Ljudsko blagostanje je izuzetno povezano sa stanjem svetskih močvara. Vodena staništa nam obezbeđuju vodu i hranu, živom svetu pružaju stanište, podržavaju biodiverzitet, obezbeđuju sredstva za život, štite od ekstremnih vremenskih pojava i ublažavaju klimatske promene.

Skoro 90% svetskih močvara je degradirano u poslednjih trista godina, a močvare gubimo tri puta brže od šuma. Svetski dan močvara je idealan trenutak za povećanje svesti lјudi o ovim kritično važnim ekosistemima. Konvencija kao močvarna, vlažna, područja obuhvata: jezera i reke, podzemne izdani, bare, močvare, vlažna travnata područja, tresave, oaze, estuare, delte, mangrove, priobalna područja, koralne grebene, kao i lokalitete nastale aktivnošću čoveka, kao što su ribnjaci, pirinčana polјa, vodene akumulacije, slatine...

Vlažna područja predstavlјaju centre biološke raznovrsnosti i staništa raznovrsne, specifične flore i faune. Ona su od suštinskog značaja za opstanak retkih i ugroženih vrsta bilјaka i životinja (ptica, riba, sisara...) koje svoj životni prostor nalaze u vodi ili kraj nje. Međutim, ova područja su izuzetno značajna i za čoveka, jer u mnogim aspektima neposredno utiču na njegov opstanak.

Trenutno u Svetu postoji 2503 Ramsarsko područje, površine od oko 257 miliona hektara. Broj potpisnika Ramsarske Konvencije u Svetu je 172 države i organizacije. U Srbiji imamo 11 Ramsarskih područja koja se prostiru na oko 130 411 hektara, a to su: Obedska bara, Ludaško jezero, Stari Begej-Carska bara,Gornje Podunavlјe, Slano Kopovo, Zasavica, Labudovo okno, Peštersko polјe, Vlasina, Kovilјsko-petrovaradinski riti Đerdap. Đerdap je poslednje područje koje je upisano na Svetsku listu međunarodno značajnih vlažnih područja u Srbiji 2020 godine. U AP Vojvodini se nalazi čak osam (8) Ramsarskih područja, a Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je izradio dokumentacionu osnovu za njihovu uspešnu nominaciju.

Tokom 2023. godine na osnovu predloga i studija zaštite Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode proglašeno je pet novih zaštićenih prirodnih dobara koja najvećim delom predstavlaju vodena staništa: PIO "Potamišje", PP "Slatine u dolini Zlatice", PIO "Kanjiški jaraši", PP "Mrtvaje gornjeg Potisja" i PP"Stara Tisa kod Bisernog ostrva".

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ističe da su vodena, vlažna, staništa, izuzetno važni ekosistemi koji doprinose očuvanju biodiverziteta, ublažavanju klimatskih promena, predstavlјaju rezervoare slatke vode i utiču na svetsku ekonomiju. Od presudnog je značaja da podignemo nivo svesti o značaju vodenih staništa kako bismo zaustavili i preokrenuli trend njihovog brzog gubitka i podstakli akcije za njihovo očuvanje i obnovu.

Više na linku: https://www.worldwetlandsday.org

     

Danas, 29.01.2024. godine, u jutarnjim satima je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode dobio nekoliko prijava, da se na delu autoputa E-75 koji prolazi pored Novog Sada nalazi velika ptica, labud grbac (Cygnus olor) i to u srednjoj kolovoznoj traci. Odmah po prijemu tih informacija, Tim za zbrinjavanje divljih životinja je intervenisao i na način koji je bezbedan i po pticu i po učesnike u saobraćaju, uklonio pticu sa autoputa.

Labud grbac u Republici Srbiji ima status zaštićene divlje životinjske vrste. Njegova dužina tela sa vratom dostiže oko 160 cm, težina odrasle jedinke iznosi 10 – 12 kg, a raspon krila je oko 200 – 240 cm. Iz prethodno navedenog može se zaključiti da ptica sa ovakvim morfološkim karakteristikama može izazvati veoma ozbiljnu nezgodu u slučaju da se na nju naleti putničkim vozilom, gde verovatno ni sama ne bi preživela.

Preporuka je svakako da u ovakvim situacijama treba biti obazriv u saobraćaju, te usporiti vozilo i lagano zaobići životinju koja se nalazi na autoputu. Nikako ne treba pokušavati da je samostalno izmestite ili oterate sa autoputa jer je to vrlo nebezbedno, već o uočenoj situaciji obavestiti saobraćajnu policiju ili nadležni zavod.

Tekst: Ilija Miljković

Top of Page