Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  nedelja, 22 maj 2022
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  utorak, 24 maj 2022
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  ponedeljak, 30 maj 2022
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

Arboretum Pokrajinskog zavoda

Arboretum Pokrajinskog zavoda

Arboretum je zasad raznovrsnog autohtonog i alohtonog drveća i žbunja koji služi prvenstveno u eduktivne svrhe. Reč arboretum potiče od latinske reči arbor što znači drvo.

Za arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode moglo bi se reći da predstavlja živu maketu Fruške gore. Dizajniran je u slobodnom pejzažnom stilu vrtne umetnosti na površini od oko 15 ari. Na reljef obližnje planine asociraju brežuljci koji unose ritam u ambijent. Krivudave staze usmeravaju posetioce kroz prostor i vode do raznolikih sadržaja.

Staze polaze od ulazne kapije, prolaze kroz sklop drveća, pored jezerca i odmorišta sa klupama, amfiteatra na otvorenom i hotela za insekte. Brojne skulpture od terakote dodatno ulepšavaju prostor. Drvenaste vrste označene signaturama sa latinskim i domaćim nazivom pomažu studentima prilikom izučavanja dendrologije, doprinose edukaciji svih posetilaca arboretuma i upućuju na zaštitarsku, vaspitno-obrazovnu i promotivnu delatnost zavoda.

Arboretum Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode predstavlja zbirku isključivo autohtonog drveća sa Fruške gore. Najznačajniji edifikatori fruškogorskih šuma su ovde našli svoje mesto:

Edifikatori u arboretumu

  • kitnjak (Quercus petraea Liebl.)
  • lipa (Tilia sp.)
  • običan grab (Carpinus betulus L.)
  • bukva (Fagus moesiaca (Domin, Maly) Czeczott)
  • pavit (Clematis vitalba L.)
  • poljski brest (Ulmus minor f. suberosa (Moench) Janjić)
  • cer (Quercus cerris L.)
  • lužnjak (Quercus robur L.)
  • srebrna lipa (Tilia tomentosa Mnch.)
  • srebrnolisna lipa (Tilia cordata Mill.)
  • krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.)
  • trešnja (Cerasus avium (L.) Moench.)
  • jednosemeni glog (Crataegus monogyna Jacq.)
  • brekinja (Sorbus torminalis (L.) Crantz.)
  • jarebika (Sorbus aucuparia L.)

Edifikatori u arboretumu

  • klen (Acer campestre L.)
  • javor (Acer pseudoplatanus L.)
  • žešlja (Acer tataricum L.)
  • dren (Cornus mas L.)
  • svib (Cornus sanguinea L.)
  • bršljan (Hedera helix L.)
  • bradavičasta kurika (Evonymus verrucosa Scop.)
  • obična kurika (Evonymus europaea L.)
  • zimzelen (Vinca minor L.)
  • kalina (Ligustrum vulgare L.)
  • crni jasen (Fraxinus ornus L.)
  • crna udika (Viburnum lantana L.)
  • orlovi nokti (Lonicera caprifolium L.)
  • crna zova (Sambucus nigra L.)
  • kostrika (Ruscus aculeatus L.)
  • mleč (Acer platanoides L.)

Više iz ove kategorije

« Prirodnjačka zbirka

Top of Page