Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Avgust 2021
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Gornje Podunavlje"

SRP "Gornje Podunavlje"

Gornje Podunavlje je jasno omeđen i kompaktan ritski kompleks. Nalazi se na krajnjem severozapadu Srbije, na granici sa Mađarskom i Hrvatskom, neposredno se naslanjajući na ramsarska područja u ovim zemljama, Gemenc i Kopački rit, sa kojima čini ekološki jedinstvenu celinu. Nalazi se u severozapadnom delu Bačke na plavnom području gornjeg toka Dunava kroz Srbiju sa njegove leve strane od 1367 do 1433 rečnog kilometra, a pored naselja Bogojevo, Sonta, Apatin, Kupusina, Bački Monoštor, Bezdan, Kolut i Bački Breg. Najveće mesto u neposrednom okruženju je Apatin, a regionalni centar je Sombor.

“Gornje Podunavlje” se nalazi u krajnjem severo-zapadnom delu Bačke, u plavnom području reke Dunav, u njegovom gornjem toku kroz Vojvodinu (Srbija). Predstavlja jedini veći ritski kompleks u gornjem toku Dunava kroz našu zemlju. Tu se prostiru kompleksi ritskih šuma, ispresecani rukavcima i kanalima, sa adama, meandrima, vokovima, tonjama, barama, močvarama, vlažnim livadama, tršćacima i ševarima.

Ritovi su fizički odvojeni, ali se nadovezuju jedan na drugi. Meliorativnim radovima i izgradnjom nasipa svedeni su na prostor između nasipa i reke. Monoštorski rit je u jednom delu sveden na uski pojas uz reku, dok se veći deo, kao i Apatinski rit pruža u širokom pojasu aluvijalne ravni i terase. Zajedno s plavnim područjem na Karapandži i Štrpcu, kao i plavnim područjem na desnoj obali Dunava u Hrvatskoj, poznatom po Kopačkom ritu, i Gemencom u Mađarskoj čini prirodnu celinu i predstavlja najveće plavno područje u srednjem toku Dunava.

Ovaj jedinstveni mozaik vodenih, močvarnih i kopnenih ekosistema značajan je centar ekosistemskog, specijskog i genetskog diverziteta. Očuvan je veći broj retkih i ugroženih biljnih vrsta i njihovih zajednica od nacionalnog i međunarodnog značaja, kao i osetljiva staništa koja predstavljaju međunarodni prioritet u zaštiti. Ovo područje stanište je retkih biljnih vrsta kao što su kukurjak Eranthis hyemalis, rebratica Hottonia palustris i borak Hippuris vulgaris, značajno plodište i migratorna staza riba, gnezdilište orla belorepana Haliaeetus albicilla i crne rode Ciconia nigra i stanište najveće populacije jelena Cervus elaphus u Srbiji. Na površini od 19.648 hektara uspostavljen je Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje”.

Socijalni i kulturni život lokalnog stanovništva u naseljima u okruženju Gornjeg Podunavlja je u sprezi sa ekološkim karakterom ovog područja. Život naroda na ovim prostorima oduvek se vezuje za Dunav, šumu i ritove. Pored korišćenja šuma, lova i privrednog ribolova, značajna privredna aktivnost je ekstenzivno ribnjačarstvo. Prokopani kanali koriste se za navodnjavanje ali su našli svoju funkciju i kao staništa biljaka i životinja, ali i kao kupališta u toku letnjih meseci. Turizam i rekreacija najbolje su izraženi kroz lovni turizam i sportski ribolov, mada sve više uzimaju maha i ekološki, nautički i seoski turizam.

Etnografsko bogatstvo zadržano je u obližnjim naseljima (Bezdan, Bački Monoštor, Kupusina, Sonta i Prigrevica). Kako na ovom prostoru žive različite nacionalnosti, prisutan je širok spektar narodnih nošnji, karakteristični folkor i običaji. Mnogi običaji kao deo tradicije, danas imaju karakter manifestacije kao što je Maskirani karneval u Kupusini, Šokačka svadba sa “grožđe balom” u Sonti, negovanje izvornih narodnih pesama iz starog zavičaja (Lika i Banija) u Prigrevici, Apatinske ribarske večeri koje se održavaju svaki mesec, “Zlatni kotlić” takmičenje u pripremi “Fišpaprikaša” i dr. Na ovom prostoru spremaju se tradicionalna jela od ribe (fiš-paprikaš, riblja čorba, riba u rašljama) i divljači. Od drveta se u lokalnim radionicama prave čamci i vesla, ali i drugi osobeni predmeti kao što su klompe i predmeti za kuću. Pribor za ribolov se ručno izrađuje u selima u okruženju. Po ritskom jelenu, simbolu prirode ovog područja, nazvano je pivo koje se proizvodi u Apatinu (“Jelen pivo”) i koje se pije širom Srbije.

Najizraženiji ugrožavajući faktor predstavljaju meliorativni i hidrotehnički radovi, kao i hidrotehnička rešenja regulacije količine vode u ritovima, koji su se negativno odrazili na vodni režim u Gornjem Podunavlju. Podizanje obrambenih nasipa uz Dunav šezdesetih godina 20. veka, sprečilo je prirodni režim plavljenja velikog dela površina koje su ostale odvojene od ostalog dela, sa druge strane nasipa. Otežan protok vode, zasipanje, zamuljivanje i zarastanje postojećih bara i kanala, a posebno starih rukavaca koji su presudni za pravilan dotok i protok vode na vodenim i močvarnim staništima pridonose smanjenju vodenih površina. Dunav, kao velika reka godišnje pronese na hiljade tona peska (7 800 000 t) i čestica koje se jednim delom talože u poplavnom delu i Dunavcima. Na taj način dolazi do stalnog podizanja, tj. Uplićavanja rita.

Ekološki problem predstavlja gubitak i fragmentacija staništa, naročito prirodnih šuma lužnjaka, vrbe, bele i crne topole, vlažnih livada i bara. Posredstvom čoveka promenjen je i sastav šuma. Sve je manje hrastovih šuma, a sve više šumskih kultura euroameričkih topola, vrba i američkog jasena, koji su zauzeli staništa poplavnih šuma, vlažnih livada i močvara. Posle gubitka staništa, stranog porekla. Ispaša stoke i svinja, danas nije zastupljena, ali zato uzgoj lovne divljači, posebno divljih svinja i jelenske divljači znatno utiče na obnovu šuma. Nekada su se livade na Štrpcu kosile, što je sprečavalo njihovo obrastanje i prirodnu sukcesiju, a danas je izraženo obrastanje ovih slatina glogom i divljom kruškom.

Pošumljavanje velikih površina plantažnim topolama u znatnoj meri smanjuje plavnu zonu koja u vreme visokih voda predstavlja osnovnu sredinu u kojoj se obavlja prirodni mrest. Riblji svet u velikoj meri je ugrožen neracionalnom i nekontrolisanom eksploatacijom kroz privredni i sportski ribolov. Rečni saobraćaj Dunavom, ali i asfaltni drumovi, šumski i seoski putevi utiču kroz zagađenje, uznemiravanje i izmene staništa.

Mapa SRP "Gornje Podunavlje"

Top of Page