Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Maj 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
Nema slike
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. maj za Dan zaštite biodiverziteta u cilju podizanja svesti gradjana i povećanja razumevanja značaja njegovog očuvanja i održivog korišćenja. Biodiverzitet kako u prošlosti tako i danas je pod velikim pritiskom različitih faktora ugrožavanja. Mnoge biološke vrste su ugrožene u većem ili manjem stepenu, na pragu su nestajanja ili su čak neke i zauvek izgubljene. Usvajanjem Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine), ostvaren je opšti konsenzus da je biodiverzitet, koji nam obezbeđuje ne samo materijalna bogatstva, već i duhovno zdravlje, temelj zdrave životne sredine i održivog razvoja. Takođe je dogovoreno da zaštita i održivo korišćenje biodiverziteta treba da bude briga celog čovečanstva na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou, naročito u borbi protiv siromaštva.
Datum :  nedelja, 22 maj 2022
23
24
Nema slike
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj zelenih površina. Ovaj datum je odabran kao sećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova - devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine. Prvi put je Dan parkova obeležen širom Evrope 1999. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine.
Datum :  utorak, 24 maj 2022
25
26
27
28
29
30
Nema slike
Duvan je drugi glavni uzrok umiranja u svetu. Godine 1967. održana je Prva svetska konferencija o pušenju i zdravlju, a godine 1971. Svetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sistemsku borbu protiv pušenja duvana i pušenje je definisano kao bolest zavisnosti.
Datum :  ponedeljak, 30 maj 2022
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

NEODGOVORNI VLASNICI NJIVA IZAZVALI ŠTETE NA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 1607 puta
NEODGOVORNI VLASNICI NJIVA IZAZVALI  ŠTETE NA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

Svake godine neodgovorni vlasnici poljoprivrednih parcela nedozvoljeno spaljuju žetvene ostatke u cilju pripreme zemljišta za sadnju naredne godine. Paljenjem zemljišta potpuno se gubi organska komponenta, koja bi vremenom prešla u humus, a paljenjem slame izgori i do tri tone humusa po hektaru.

Neophodno je napomenuti da se u zimskom i prolećnom periodu takođe pale pojasevi trske u najvećem broju zaštićenih područja, kao i da počinioci uglavnom ostaju nepoznati.

Paljenjem žitnih ostataka, zahvaljujući povoljnim meteorološkim prilikama za širenje požara (mala količina padavina u jesenjem periodu i izražena vetrovitost), sa okolnih poljoprivrednih površina vatra se širila na zaštićena područja. Uglavnom su izgorele površine pod travnom vegetacijom i trskom. Uništenjem pojasa trske nestala su potencijalna skloništa i mesta za ishranu brojnih vrsta barskih ptica i krupnih sisara tokom predstojećih zimskih meseci. Zahvaljujući zajedničkim akcijama vatrogasnih službi, policije i upravljača zaštićenih područja, požari su sanirani.

Tokom jeseni 2018. godine i proleća 2019. godine zabeleženi su požari na 10 zaštićenih područja na teritoriji AP Vojvodine. Štete od vartene stihije su nanele štete u Specijalnim rezervatima prirode „Carska bara", „Okanj bara", „Titelski breg", „Ludaško jezero", „Pašnjaci velike droplje", „Deliblatska peščara" i „Slano kopovo", Parkovima prirode „Rusanda" i „Ponjavica" i Predelu izuzetnih odlika „Кaraš – Nera". Opožarene površine su u glavnom bile manjeg obima, od 5 do 40 ha, sa izuzetkom SRP „Carska bara" gde je izgorelo više stotina ha. Ugrožene su površine u režimima zaštite I, II i III, zaštićene zbog očuvanih staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka i životinja.

Za prekršioce Zakona o zaštiti požara („Sl. glasnik RS", br. 111/2009, 20/2015, 87/2018 i 87/2018 ) predviđene su kazne i to novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako za vreme žetve ne preduzima posebne mere zaštite strnih useva od požara (član 49. stav 1. i 2.) i novčanom kaznom od 300.000 dinara do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako spaljuje ostatke strnih useva, biljnih ostataka i smeća na otvorenom prostoru (član 50. stav 1).

 

Top of Page