Potvrde vrednosti prirodnih i kulturnih dobara od strane UNESCO-a, i područja, odnosno proizvodi ljudske kulture koji ih uživaju, imaju veoma važnu ulogu u mobilizovanju pojedinaca i zajednica u pravcu ostvarivanja Milenijumskih ciljeva održivog razvoja. Oni mogu da budu prepoznati jedino ako u potpunosti razumemo da su veze između ključnih igrača mnogo važnije nego pojedinci, i da je rad na njima od velike važnosti.
Tokom ovogodišnjeg izdanja Međunarodne akadmije održivog razvoja na primeru UNESCO dezignacija, koja je održana od 8. do 13. oktobra 2017. u Torinu, učestvovali su predstavnici upravljača 32 ovakva lokaliteta, iz Austrije, Azerbejdžana, Bulgarske, Hrvatske, Finske, Makedonije, grčke, Italije, Jordana, Litvanije, Luksemburga, Moldavije, Portugalije, Norveške, Rumunije, Srbije, Slovenije, Južne Afrike i Španije. Svi su podelili svoja iskustva, znanja i želju da rade zajedno.
Akademija je, naime, imala za glavni cilj da doprinese napredovanju profesionalnih i institucionalnih kapaciteta upravljača ovih područja, zajednica koje u njima žive ili ih koriste i ostalih zainteresovanih strana, kako bi se povećala korist od njih za lokalne zajednice i kako bi se dao značajniji doprinos dostizanju ciljeva održivog razvoja. Reč je o sledećim kategorijama priznanja značaja područja koje UNESCO upotrebljava:
1. lista svetske baštine,
2. rezervati biosfere,
3. mreža kreativnih gradova,
4. nematerijalna kulturna baština i
5. globalna mreža geoparkova.
Posebna pažnja posvećena je područjima koja imaju više od jedne potvrđene dezignacije, kako bi se analizirali potencijali , izazovi i moguća iskustva koja se odnose na koordinaciju između zahteva različitih kategorija.
Osim glavne uloge, a to je ispitivanje doprinosa koji pojedine dezignacije mogu da daju dostizanju ciljeva održivog razvoja, teme predavanja i diskusija su de odnosile na priznavanje i interpretaciju kapitala teritorija i zajednica, integrisano upravljanje kulturnim i prirodnim resursima, oruđa i dobre prakse za podršku održivom razvoju na područjima koja obuhvataju navedene kategorije zaštite UNESCO-a.
Učesnik akademije bio je i Marko Tucakov, stručni saradnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode za međunarodnu saradnju. U svojstvu koordinatora novoproglašenog Rezervata biosfere „Bačko Podunavlje", on je predstavio proces proglašenja, i izneo dosadašnje registrovane pozitivne primere održivog korišćenja prirodnih resursa na ovom području, te predloženi model upravljanja. Posebno je istakao značaj međunarodne saradnje, iznevši primer projekta coopMDD zajedničkog poduhvata svih zemalja koje učestvuju u kreiranju i upravljanju Prekograničnim rezervatom biosfere „Mura-Drava-Dunav".
M. T.