Pružajući se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, idilični rečni pejzaži donjeg toka Drave i Mure, kao i srednjeg toka Dunava čine dugačak zeleni pojas koji je žila kucavica područja visoke prirodne i kulturne vrednosti, veličine gotovo milion hektara. Od 1993, civilne organizacije i vlasti u ovim državama zajedno rade na misiji njegove zaštite. U poslednjih šest godina, ova ideja je sazrela kroz zvaničnu inicijativu za formiranje UNESCO rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav", prvog na svetu u pet država, i koji je već sada poznat kao „Evropski Amazon". Ipak, da bi se ova ideja ostvarila, potrebno je ojačati saradnju među brojnim upravljačima zaštićenih područja koja će činiti ovaj rezervat biosfere, kao i svest i znanje u javnosti o potrebi i prednostima te zaštite. To je jedini način da se ovako velikim područjem upravlja ujednačeno i uspešno. Iz tog razloga, 11 civilnih udruženja, upravljača zaštićenih područja, stručnih organizacija zaštite prirode i organa lokalnih vlasti iz navedenih zemalja, udružilo se i odlučilo da na vreme sačini program upravljanja za razvoj ovog dinamičnog rečnog koridora. Baš zbog različitosti ovih organizacija, njihovo usaglašeno delovanje veoma je važno.
Zajednički projekt na kome su angažovane, a koji je započeo prvog dana 2017, i trajaće dve i po godine, zacrtao je izazovne ciljeve. „Na odabranih osam područja primenićemo program upravljanja koji ćemo zajedno da usvojimo. To ćemo uraditi putem lokalnih akcionih planova koji za cilj imaju konkretne mere obnavljanja oštećenih aluvijalnih staništa i trajno učešće svih zainteresovanih strana u njihovom sprovođenju", kaže Marko Tucakov, saradnik za međunarodnu saradnju i projekte u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, jednom od partnera u ovom projektu. „Formiraće se i mreža Škola na reci duž celog budućeg rezervata biosfere, koja će podržati ekološku edukaciju i povećati razumevanje zaštite prirode među najmlađima. U Srbiji ovaj projekt se provodi u Specijalnim rezervatima prirode „Gornje Podunavlje" i „Karađorđevo", dvama područjima koja čine okosnicu rezervata biosfere u našoj zemlji, a deo projektnih investicija biće usmeren i na delimičnu adaptaciju i rekonstrukciju izložbeno-edukativnog prostora u zgradi Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode", precizira Tucakov.
Projekt "Program prekograničnog upravljanja za planirani rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav"- coopMDD vodi Svetski fond za prirodu (WWF) Austrije, a finansira ga u najvećoj meri Evropska unija preko Dunavskog transnacionalnog programa. Učesnici se nadaju da će zajedničke projektne aktivnosti biti završene istovremeno sa predajom svih nacionalnih nominacija za uključivanje pojedinih zaštićenih područja u rezervat biosfere. Čeka se, naime, nominacija austrijskog područja. Srbija i Slovenija su poslednje predale svoje nominacije, i one su razmatrane na poslednjoj sednici Savetodavnog komiteta Programa „Čovek i biosfera", koja je od 23. do 26. januara održana u sedištu UNESCO u Parizu. Mađarska i Hrvatska već imaju proglašeni prekogranični rezervat biosfere „Drava-Mura".
Više informacija: Marko Tucakov, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, 021/4896-306, www.pzzp.rs