Svetski Dan vlažnih područja 2. februar 2017. (World Wetlands Day - Ramsar Convention) ove godine je svečano obeležen na zajedničkoj manifestaciji u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu. U organizaciju svečanosti uključilo se Ministarstvo polјoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, a na skup su se odazvali mnogobrojni upravljači zaštićenih prirodnih dobara, ramsarskih područja, ekoloških udruženja, medija...
Skup su pozdravili Aleksandar Andrić, zamenik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije i dr Bilјana Panjković, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. U radnom delu skupa održana su tri predavanja: „Značaj ramsarskih područja za zaštitu ptica u Srbiji", mr Nikola Stojnić, (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode), "Značaj očuvanja i održivog upravlјanja vlažnim područjima",Jelena Dučić (Ministarstvo polјoprivrede i zaštite životne sredine) i „Vlažna staništa jugoistočne Srbije-značaj i zaštita" mr Danko Jović (Zavod za zaštitu prirode Srbije).
Nakon stručnog dela skupa otvorena je izložba fotografija prirode pod nazivom „NAŠA PRIČA O PRIRODI" autora Predraga Kostina i Danila Đekovića iz Zrenjanina. Izložbu je otvorila direktorica Pokrajinskog zavoda dr Biljana Panjković.Izložba će biti otvorena do 22.februara ove godine.
Na skupu je istaknuto da vlažna područja predstavlјaju centre biološke raznovrsnosti i staništa raznovrsne, specifične flore i faune. Ona su od suštinskog značaja za opstanak retkih i ugroženih vrsta bilјaka i životinja (ptica, riba, sisara...) koje svoj životni prostor nalaze u vodi ili kraj nje. Međutim, ova područja su izuzetno značajna i za čoveka, jer u mnogim aspektima neposredno utiču na njegov opstanak. Vlažna područja su od neprocenjive vrednosti za život i ekonomski razvoj na Zemlјi.
Konvencija o zaštiti vlažnih staništa (Ramsaraska konvencija), je međunarodni sporazum koji pruža okvir za nacionalno delovanje i međunarodnu saradnju na očuvanju i razumnom korišćenju vlažnih staništa, močvara, i njihovih resursa.
Istaknuto je da je do sada ovu konvenciju potpisalo 169 država, odnosno ugovornih strana, da trenutno u Svetu ima 2252 Ramsarska područja ukupne površine oko 215 miliona hektara. Konvencija je usvojena 02. 02. 1971. godine u iranskom gradu Ramasru i obezbeđuje okvir za međunarodnu saradnju i aktivnosti na nacionalnom nivou sa cilјem očuvanja i racionalnog korišćenja vlažnih područja. Potpisnice Konvencije su oko 90% zemalјa članica Ujedinjenih nacija. Naša zemlјa jedana je od prvih potpisnica, budući da je Konvenciju ratifikovala iste godine kada je usvojena. Konvencija kao vlažna područja definiše sva jezera i reke, podzemne izdani, bare, močvare, vlažna travnata područja, tresave, oaze, estuare, delte, plimske nanose, mangrove, druga priobalna područja, koralne grebene, kao i lokalitete nastale aktivnošću čoveka, kao što su ribnjaci, pirinčana polјa, vodne akumulacije i slatine.
Ramsarska područja uSrbiji
U Srbiji se nalazi 10 područja koja se prostiru na oko 64, 000 hektara. Za jedanaesto područje za upis na Svetsku listu međunarodno značajnih vlažnih područja u Srbiji nominovan je „Đerdap". Ramsarska područja u Srbiji su:
1. „Obedska bara"
2. „Ludaško jezero"
3. „Carska bara-Stari Begej"
4. „Gornje Podunavlјe"
5. „Slano Kopovo"
6. „Zasavica"
7. „Labudovo okno"
8. „Peštersko polјe"
9. „Vlasina"
10. „Kovilјsko petrovaradinski rit"
Moto ovogodeišnje proslave je bio "Vlažna staništa u smanjenju rizika od katastrofa". Na skupu je istaknuto da vlažna staništa, močvare, predstavljaju prirodnu zaštitu protiv katastrofa. Učestalost katastrofa širom sveta je više nego udvostručena u samo poslednjih 35 godina, uzrokovane su klimatskim i drugim vremenskim opasnostima kao što su poplave, tropski cikloni i suše. UN procenjuju da skoro 90% od svih prirodnih opasnosti imaju veze sa vodom. Međunarodna organizacija za klimatske promene (IPCC) predviđa čak i više ovakvih ekstremnih događaja u budućnosti. Broj lјudskih žrtava je tragičan: 1,35 miliona lјudi je umrlo kao posledica katastrofa između 1996. i 2015. Godine. Zemlјe sa niskim i srednjim dohotkom učestvuju sa 90% smrtnih slučajeva. U materijalnom smislu, vremenske nepogode prouzrokovale su oko 3.3 triliona US dolara štete između 1980. i 2014. godine.
Vlažna staništa, močvare, predstavlјaju površine koje su poplavlјene vodom, sezonski ili trajno, predstavlјaju prirodnu branu protiv katastrofa. Duž obala, plavna zemlјišta deluju kao prirodne zaštitne površine. Močvare su pomogle da se izbegne više od 625 miliona $ US štete od uragana Sendi u 2012. godini. Plavna zemlјišta deluju kao prirodni sunđer, apsorbuju i skladište višak padavina I utiču na smanjenje poplava. U toku suve sezone, predstavlјaju zalihe vode, odlažu početak suše i smanjenju nestašicu vode. Kada se dobro upravlјa vlažnim staništima one mogu da pomognu lјudskim zajednicama da se pripremi za katastrofe, kao i da se sa njima nose i oporave od njih bezbolnije.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
