Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Jun 2021
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
Nema slike
Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa cilјem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine. Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. U svetu se na ovaj dan pokreću brojne aktivnosti u koje je uklјučena javnost, a koje propagiraju odgovorni odnos prema okruženju. U pomenute aktivnosti se jednako uklјučuje i vladin i nevladin sektor.
Datum :  subota, 05 jun 2021
6
7
8
Nema slike
Svetskog dana okeana podsećamo se na vitalnu ulogu mora i okeana za nas same pa i celu Evropu i svet. Iako nije zvanično proglašen od strane Ujedinjenih nacija, svetski Dan okeana se slavi svakog 8. juna i to od 1992. godine, pošto je taj datum utvrđen na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan je prilika da se slavi svetski okean i naša lična povezanost sa morem. Svetski okean je neophodno čuvati iz mnogo razloga, a najvažniji među njima su sledeći: on proizvodi najveći deo kiseonika koji udišemo pomaže ljudima da se prehrane reguliše našu klimu čisti vodu koju pijemo predstavlja izvor mogućih lekova
Datum :  utorak, 08 jun 2021
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Nema slike
Dan borbe protiv isušivanja i poplava
Datum :  četvrtak, 17 jun 2021
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
Nema slike
Dan Dunava je integralni deo saradnje podunavskih zemalja i proslavlja se u svih četrnaest zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava, kako bi se podigla svest za očuvanje reke kod što većeg broja pojedinaca i kako bi se apelovalo na racionalnu upotrebu vodenih resursa. U zemljama širom Evrope inicijator obeležavanja Dana Dunava je Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for Danube Protection – ICPDR), čija je misija da promoviše i koordinira održivo i integralno upravljanje vodama, uključujući i zaštitu, poboljšanje i racionalnu upotrebu voda.
Datum :  utorak, 29 jun 2021
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

PIO "Vršačke planine"

PIO "Vršačke planine"

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

Vršačke planine

 

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

Predeo izuzetnih odlika.

Prema čl. 33. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", 36/2009, 88/2010, 91/2010, 14/2016 i 95/2018 - drugi zakon): „Predeo izuzetnih odlika je područje prepoznatlјivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva."

 

KATEGORIJA

Određivanje kategorije zaštićenog područja izvršeno je prema čl. 41. Zakona o zaštiti prirode i Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Sl. glasnik RS", 97/2015).

U skladu sa postupkom vrednovanja utvrđenim Pravilnikom, područje obuhvaćeno ovim predlogom zaštite ispunjava uslov za proglašenje zaštićenog područja II kategorije - zaštićeno područje pokrajinskog značaja, odnosno od velikog značaja.

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

Kategorija IV: Područje upravlјanja staništima i vrstama („Habitat and species management area").

 

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

Međunarodno značajno područje za ptice – „IBA Vršačke planine", na površini od 12.069 ha (Puzović i sar., 2009), proglašeno je od strane „BirdLife International".

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Ovim predlogom zaštite obuhvaćene su dve prostorne celine: Vršačke planine i Mali vršački rit. Povezane ekološkim koridorima i životnim ciklusima divlјih vrsta koje ih nastanjuju, one predstavlјaju jednu funkcionalnu celinu. Različitosti u geomorfološkim, geološkim, ekološkim, vegetacijskim i drugim karakteristikama ove dve prostorne celine, pružaju veoma raznovrstan skup ekoloških niša i obezbeđuju opstanak vrstama različitih ekoloških potreba.

Vršačke planine su po svom geografskom položaju, orografskom izgledu, geološkim karakteristikama, kao i interesantnom bilјnom i životinjskom svetu, veoma specifično područje Vojvodine, od višestrukog kako naučnog, tako i zaštitnog, sportsko-rekreacionog, turističkog, privrednog i drugog značaja.

U geološkom smislu one jasno odražavaju najstariji period geološke prošlosti i različitih tektonskih faza, koji se jedino na ovom mestu u Vojvodini mogu osmatrati. Prvobitni relјef metamorfisanih stena i magmatskih proboja, vremenom je modifikovan, tako da se danas uočavaju karakteristični blokovi i ostenjaci. Gudurički vrh na Vršačkim planinama predstavlјa najvišu tačku Vojvodine (641 mnv). Specifične vrednosti Vršačkih planina u sebi objedinjuju surovu lepotu iskonske nežive prirode sa pitomom lepotom senovitih šuma, proplanaka i blago zatalasanih obronaka.

Zahvalјujući svom geografskom položaju, području gde se ukrštaju tri bilјnogeografske provincije (panonska, dakijska i mezijska), zatim razvijenom relјefu (od podgorine do najvišeg vrha Vojvodine), raznolikoj geološko-petrografskoj podlozi i zemlјišnom pokrivaču Vršačke planine odlikuje veliko bogatstvo bilјnih vrsta. Na Vršačkim planinama i Malom vršačkom ritu zabeleženo je preko 1000 vrsta i podvrsta vaskularne flore, među kojima njih 114 predstavlјa vrste i podvrste od posebnog značaja. Raznolikost šumskih, otvorenih kamenitih i livadskih staništa kroz koje prolaze brdski potoci Vršačkih planina, omogućuje opstanak bogate faune područja, od kojih su mnoge vrste retke na prostoru Vojvodine ili Srbije. Živi svet Vršačkih planina i pored značajnih promena i intezivnog uticaja čoveka još uvek predstavlјa značajnu vrednost područja. Različiti tipovi životnih zajednica omogućuju naučno praćenje njihovog razvoja i vrlo složenih procesa koji se u njima odvijaju.

Vršačke planine poseduju i ne mali kulturno-istorijski značaj (Vršačka kula, srednjovekovno utvrđenje iz XIV veka), a brojna su mesta vezana i za istorijske događaje iz XVI veka.

Područje Malog vršačkog rita odlikuju vlažne i suve livade, bare i tršćaci, sa karakterističnim predstavnicima živog sveta. Među njima se posebno izdvajaju retke i ugrožene vrste poput silјavine (Peucedanum officinale) , zvjezdičice (Aster sedifolius) , sirotinjske trave (Glyceria declinata) , stepskog guštera (Podarcis taurica) , patke njorke (Aythya nyroca) i prdavca (Crex crex) . Naslanjajući se na Vršačke planine, Mali vršački rit čini sa njima jedinstvenu ekološku, strukturnu i funkcionalnu celinu. Prirodne vrednosti posebno se ispolјavaju pri vlažnim godinama, ukazujući na izuzetne potencijale područja koje treba očuvati odgovarajuće usmerenim merama zaštite.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Područje se nalazi u jugoistočnom delu AP Vojvodine, u Južnobanatskom okrugu i prostire se na teritoriji 8 katastarskih opština (Sočica, Jablanka, Mesić, Vršac, Veliko Središte, Malo Središte, Gudurica, Markovac).

Vršačku opštinu karakteriše povolјan geografsko-saobraćajni položaj, jer se nalazi na važnom međunarodnom putnom pravcu koji spaja dva panevropska koridora – Koridor X i Koridor IV (Prostorni plan Opštine Vršac, 2009). To je državni put IB reda broj 10. koji povezuje Beograd-Pančevo-Vršac sa graničnim prelazom Vatin prema Rumuniji („Sl.glasnik RS″ br. 105/2013 i 119/2013). Ovaj granični prelaz predstavlјa najveći i najprometniji prelaz između dve države pa na taj način ima i veliki saobraćajni značaj za ovo područje Banata.

Državnim putem IB reda broj 18. zaštićeno područje ima dobru saobraćajnu povezanost sa ostalim većim centrima u Banatu kao što su Zrenjanin na severu i Bela Crkva na jugu. Saobraćajnice najnižeg reda su lokalni putevi koji povezuju grad Vršac sa svim naselјima koji okružuju zaštićeno područje.

Geografski položaj PIO „Vršačke planine" određen je centralnom geografskom koordinatom: 45° 07' 57,86" N severne geografske širine i 21° 23' 49,08 E istočne geografske dužine po Griniču, odnosno 4.998.760 – 7.531.658 po Gaus - Krigerovim kilometarskim koordinatama.

U okviru zaštićenog prirodnog dobra najmanja nadmorska visina iznosi 82,5 metara, a najveća 641 metar.

 

POVRŠINA

Ukupna površina PIO „Vršačke planine" utvrđena ovom revizijom iznosi 5.328,86 ha. Od toga, područje režima zaštite I stepena se prostire na 167,60 ha (3,1%). Pod režimom zaštite II stepena nalazi se 3.342,43 ha (62,7%), a režim zaštite III stepena pokriva 1.818,84 ha (34,1%).

U odnosu na prethodni sistem zaštite, područje režima zaštite I stepena je smanjeno sa 190 ha na sadašnju vrednost. Smanjenje se odnosi na lokalitet Kamenolom gde je područje hranilišta za ptice grablјivice prebačeno u III stepen zaštite.

Promene u pogledu odnosa granica režima zaštite II i III stepena izvršene su za potrebe prilagođavanja granica režima zaštite utvrđenih prethodnim sistemom zaštite Vršačkih planina i Malog vršačkog rita, aktuelnim granicama katastarskih parcela, odnosno granicama šumskih odelјenja i odseka na mestima gde granicu režima zaštite nije bilo moguće opisati po granici katastarske parcele (velike parcele šumskog zemlјišta).

 

VLASNIŠTVO

Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, u zaštićenom području najveće površinsko učešće ima državna svojina sa 78,78 % (kategorije „Javna" i „Republika Srbija" (tab. 4). U privatnoj svojini se nalazi 5,91 % zaštićenog područja. Drugi oblici svojine učestvuju sa 12,03 % (šumski posed crkvenih organizacija). O vlasništvu nema zvaničnih podataka za 3,28 % zaštićenog područja.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Područje ima dugu istoriju inicijativa i odluka o zaštiti prirodnih vrednosti.

Na osnovu člana 28. stav 2. Zakona o zaštiti prirode („Službeni list SAP Vojvodine", broj 27/78) i člana 280. Statuta Opštine Vršac („Službeni list opština Vršac i plandište", broj 3/74 i „Službeni list Opštine Vršac", broj 1/78 i 13/81), Skupština opštine Vršac, na posebnim sednicama Veća udruženog rada i Veća mesnih zajednica, održanim 29. januara 1982. godine, po pribavlјenom mišlјenju Zavoda za zaštitu prirode Novi Sad, broj 877/81 od 04. decembra 1981. godine, donela je REŠENјE o proglašenju Vršačkih planina za Regionalni park, kao zaštićeni deo prirode posebnih prirodnih vrednosti.

Citiranim Rešenjem za upravlјača tj. staraoca zaštićenog prirodnog dobra određena je Radna organizacija „Vršački breg" – za šumarstvo, Vršac.

Imajući u vidu prirodne vrednosti Vršačkih planina Skupština opštine Vršac je svojim zaklјučkom broj: 06-1-31/87-01 od 5. maja 1987. godine kod Skupštine SAP Vojvodine pokrenula inicijativu za stavlјanje Regionalnog parka „Vršačke planine" na viši nivo zaštite tj. na nivo Specijalnog prirodnog rezervata.

Skupština SAP Vojvodine je razmotrila i prihvatila navedenu Inicijativu 1. marta 1988. godine, i zadužila Izvršno veće Skupštine SAP Vojvodine da pripremi Predlog za donošenje i Nacrt zakona o stavlјanju Vršačkih planina pod posebnu zaštitu kao dela prirode sa svojstvima Specijalnog prirodnog rezervata.

Imajući u vidu napred navedeno Izvršno veće Skupštine SAP Vojvodine je u toku 1989 i 1990 (februar 1990. godine) uradilo Predlog za donošenje i Nacrt zakona o Specijalnom prirodnom rezervatu „Vršačke planine". Zbog događaja koji su se u to vreme dešavali Zakon o Specijalnom prirodnom rezervatu „Vršačke planine" nije donešen.

Valorizacijom područja i izradom Studije zaštite Predeo izuzetnih odlika „Vršačke planine" (Zavod, 2005), izvršena je revizija zaštite i pokrenut je novi postupak proglašenja zaštićenog područja, čemu je usledila skupštinska Odluke o proglašenju PIO „Vršačke planine" od strane tadašnje Oštine Vršac („Sl. list opštine Vršac" 6/2005), određujući JP „Varoš" kao upravlјača. Potom je doneta izmena Odluke kojom je kategorija prirodnog dobra sa I promenjena u III („Sl. list opštine Vršac" 4/2006). Vršačke planine i Mali vršački rit su 2009. godine od strane „BirdLife International" izdvojeni kao Međunarodno značajno područje za ptice – „IBA Vršačke planine", na površini od 12.069 ha. Godine 2015. usledila je naredna izmena Odluke o proglašenju PIO „Vršačke planine", doneta od strane Skupštine Grada Vršca, radi usaglašenja opisa granica tog zaštićenog područja sa aktuelnim izmenama katastarskih planova za potrebe izrade PDR „Vršački zamak" („Sl. list opštine Vršac", 6/2015). Ovoj izmeni je prethodilo kartiranje postojeće granice režima I stepena zaštite na lokalitetu Vršačka kula, saradnjom Gradske uprave Grada Vršca, JP „Vojvodinašume" kao korisnika šuma i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Zaštita prostorne celine Mali vršački rit je nešto novijeg datuma. Uredbom o ekološkoj mreži („Sl- glasnik RS", 102/2010) ovo područje je zajedno sa Vršačkim planinama izdvojeno kao jedno od centralnih područja Ekološke mreže Srbije pod rednim brojem 16, pod nazivom „Vršačke planine i livade". Područje je zaštićeno Odlukom o proglašenju Zaštićenog staništa „Mali vršački rit" („Sl. list opštine Vršac", 10/2013).

Poslednje izmene Odluke o proglašenju PIO „Vršačke planine" i Odluke o proglašenju ZS „Mali vršački rit" donete su 2017. godine („Sl. list opštine Vršac", 17/2017) kojim je za upravlјača oba zaštićena područja određeno JKP „Drugi oktobar", Vršac.

 

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu člana 35. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 i 14/2016), na prostoru Predela izuzetnih odlika „Vršačke planine" uspostavlјaju se sledeći režimi zaštite: režim zaštite prvog (I) stepena, režim zaštite drugog (II) stepena i režim zaštite trećeg (III) stepena.

Određivanje režima zaštite unutar PIO „Vršačke planine" izvršeno je prema prirodnim vrednostima, potrebi primene mera aktivne zaštite za njihovo očuvanje i trajno pružanje dobara i usluga koje lokanoj zajednici i društvu u celini obezbeđuje ovo područje.

Osnova za uspostavlјanje režima i mera zaštite su Uredba o režimima zaštite („Sl. Glasnik RS 31/2012) i član 33. Zakona o zaštiti prirode prema kome:

„Predeo izuzetnih odlika je područje prepoznatlјivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva.

Predeo izuzetnih odlika može biti prirodni predeo izuzetnih odlika i kulturni predeo izuzetnih odlika.

Prirodni predeo izuzetnih odlika je područje značajne biološko-ekološke i estetske vrednosti gde tradicionalan način života lokalnog stanovništva nije bitnije narušio prirodu i prirodne ekosisteme.

Kulturni predeo izuzetnih odlika je područje značajne predeone, estetske i kulturno-istorijske vrednosti koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva.

U predelu izuzetnih odlika zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se narušavaju primarne prirodne i stvorene vrednosti i karakter predela."

Granice režima zaštite preuzete su iz postojećih akata o zaštiti PIO „Vršačke planine" („Sl. list opštine Vršac", 6/2005, 4/2006, 6/2015 i 17/2017) i ZS „Mali vršački rit" („Sl. list opštine Vršac", 10/2013 i 17/2017), uz minimalne korekcije nastale usled definisanja unutrašnjih i spolјnih granica prema katastarskoj podlozi.

Ukupna površina PIO „Vršačke planine" utvrđena ovom revizijom iznosi 5.328,86 ha. Od toga, područje režima zaštite I stepena se prostire na 167,60 ha (3,1%). Pod režimom zaštite II stepena nalazi se 3.342,43 ha (62,7%), a režim zaštite III stepena pokriva 1.818,84 ha (34,1%).

 

Upravljač:

JKP "Drugi oktobar", Vršac, Tel: 013 830-425

Top of Page