Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Oktobar 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
Nema slike
Obeležava se prvog ponedeljka u oktobru i svake godine ima drugu temu. Svetski dan staništa je od velikog značaja za podizanje svesti javnosti u oblasti planiranja buduće urbanizacije radi očuvanja biološke raznovrsnosti predela, a naročito zaštite i održivog korišćenja divljih vrsta flore i faune i njihovih staništa.
Datum :  ponedeljak, 03 oktobar 2022
4
Nema slike
Svetski dan zaštite životinja obeležava se 4. oktobra još od 1931. godine. Počelo je u Firenci na konvenciji ekologa. U to vreme ovaj dan se proslavlјao kao dan sv. Franje Asiškog, sveca zaštitnika životinja i životne sredine. Vremenom je izgubio svoje versko obeležje i odavno predstavlјa praznik svih lјubitelјa i zaštitnika životinja bez obzira na veru i naciju. Udruženja za zaštitu životinja globalno obeležavaju ovaj dan kako bi povećale svest o problemima životinja i podstakle ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.
Datum :  utorak, 04 oktobar 2022
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

PIO "Ade i otseci kod Slankamena"

PIO "Ade i otseci kod Slankamena"

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

„ADE I ODSECI KOD SLANKAMENA"

 

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Predeo izuzetnih odlika

Član 33, stav 1. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS" br. 39/2009, 88/2010 i 91/2010), definiše ovu vrstu zaštićenog područja na sledeći način: „Predeo izuzetnih odlika je područje prepoznatlјivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva".

 

KATEGORIJA

Na osnovu člana 5. Pravilnika o kriterijumima vrednovanja u postupku kategorizacije zaštićenih područja („Sl. glasnik RS" br. 103/2013), ovo zaštićeno područje spada u I kategoriju - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

 

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE

Kategorija V: Zaštićeni predeo (Protected landscape) : zaštićeno područje gde je interakcija lјudi i prirode vremenom proizvela područje posebnih odlika sa značajnom ekološkom, biološkom, kulturnom i scenskom vrednošću i gde je očuvanje integriteta te interakcije od klјučnog značaja za zaštitu i održavanje područja, kao i sa njim povezanih prirodnih i ostalih vrednosti (Dudley, 2008)

Prvenstveni cilј zaštite u ovoj kategoriji zaštićenih područja je zaštita i održavanje značajnih predela i prirodnih i ostalih vrednosti koje su stvorene interakcijama sa lјudima putem tradicionalnih načina upravlјanja i koje su povezane sa predelom.

Ostali cilјevi su:

  • Održavanje uravnoteženog međudelovanja prirode i kulture preko zaštite predela i tradicionalnih prilaza upravlјanju povezanih sa njima, kao i društava, kultura i duhovnih vrednosti.
  • Doprinos sveobuhvatnoj zaštiti putem održavanja vrsta koje su povezane sa kulturnim predelima.
  • Obezbeđivanje mogućnosti za uživanje, dobrobit i socio-ekonomske aktivnosti putem rekreacije i turizma.
  • Obezbeđivanje prirodnih proizvoda i usluga životne sredine.
  • Obezbeđivanje okvira za podršku aktivnom učešću zajednice u upravlјalјu vrednovanih predela i prirodne i kuturne baštine koju sadrže.
  • Ohrabrivanje zaštite agrobiodiverziteta i diverziteta vodenih staništa.
  • Delovanje kao model za održivost kako bi se naučile lekcije koje mogu da budu šire primenjive.

 

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Područje od međunarodnog značaja za ptice - Important Bird Area, «Kovilјski rit», obuhvata veći deo PIO „Ade i odseci kod Slankamena", odnosno Veliku adu, Urošev sprud i priobalјe od Uroševog spruda do vikend zone Zagrad.

 

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Osnovne prirodne i stvorene vrednosti Predela izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena" su:

  • Paleofloristički lokalitet "Janda", najinstruktivniji geološki profil jezersko-rečnih sedimenata taloženih pre oko 30 do 20 mil. godina, sačuvanih okamenjenih stabala prečnika i do 40 cm, kao ostataka tropsko-suptropske vegetacije. U zajednici dominira /Platanus neptuni /mf/. fraxinifolia/, a pronađene su i palme (Arecaceae) i čempresi (Cupressus) . Veliko bogatstvo i odlična očuvanost fosilizovanih bilјaka omogućila je da se napravi kategorizacija tri različita morfotipova lista fosilnog platana, što do sada nije bilo moguće uraditi ni na jednom drugom lokalitetu u Evropi.
  • Profil sa donjosarmatskim sedimentima „Poćenta", na desnoj obali, neposredno uz lokalni put. Sedimenti od kojih je izgrađen i mnogobrojna fosilna fauna koju sadrže predstavlјaju zapise o prostiranju i evoluciji nekadašnjeg Panonskog mora kao i o živom svetu koji je tada živeo (školјki, puževa, mikrofauna i dr.) u Vojvodini.
  • Velika jaruga, dužine 200m, dubine preko 15m, veoma strmih, pretežno vertikalnih strana, kao jedan od najekstremnijih relјefnih oblika u Vojvodini.
  • Procesi stvaranja, razgrađivanja i međusobne smene peščanih sprudova, rukavaca, laguna, plićaka, bara, tršćaka i ponika vrba na Uroševom sprudu.
  • Prisutno je 13 nacionalno i međunarodno značajnih bilјnih vrsta, među kojima su najznačajnije raznorotka (Marsilea quadrifolia), crni glog (Crataegus nigra) i testerica (Stratiotes aloides) .
  • Identifikovano je 19 za zaštitu prioritetnih tipova staništa, koji obuhvataju prirodna ili poluprirodna staništa u opasnosti od iščezavanja sa teritorije Republike Srbije, kao i staništa koja predstavlјaju izuzetan primer reprezentativnih tipova staništa kontinentalnog i panonskog regiona. Među njima, najvredniji tip staništa su Panonske lesne stepe.
  • Pojava mladih šuma vrba i topola semenog porekla, kao pionirske vegetacije na adama i sprudovima.
  • Stara i impozantna stabla domaće crne topole (Populus nigra L.) i vrbe (Salix alba) na Velikoj adi.
  • Raznovrsna fauna beskičmenjaka, pogotovo insekata, čiji su najznačajniji predstavnici vilinski konjic Gomphus flavipes , mrav Liometopum microcephalum i leptir veliki dukat (Lycaena dispar) .
  • Stalne i povremene bare sa bogatom submerznom vegetacijom, malati vrbe na području Velike ade, Urošev sprud, deo korita Dunava između spruda i desne obale i peščani sprudovi, predstavlјaju veoma značajna lokalna mrestilišta za mnoge riblјe vrste koje naselјavaju ovu deonicu toka Dunava. Zabeleženo je 38 vrsta riba, među kojima se izdvajaju čikov (Misgurnus fossilis) i vijunica (Cobitis elongata) , strogo zaštićene vrste.
  • Prisustvo 11 vrsta vodozemaca i 9 vrsta gmizavaca, od kojih su najznačajniji podunavski mrmolјak (Triturus dobrogicus) i barska kornjača (Emys orbicularis).
  • Bogata i raznovrsna fauna ptica, sa 162 vrste. Među gnezdaricama se po značaju izdvajaju žalar slepić (Charadrius dubius) i sivi volјić (Hippolais pallida) , a među vrstama koje se na ovom području hrane čaplјe (Ardeidae) , crna roda (Ciconia nigra) i belorepan (Haliaeetus albicilla).
  • Vidra (Lutra lutra) , stanovnik stalnih bara i priobalјa Dunava.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena" nalazi se u Republici Srbiji, u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, u severoistočnom delu Srema, u opštini Inđija. Zaštićeno područje se prostire na teritoriji dve katastarske opštine (k.o. Stari Slankamen i k.o. Novi Slankamen).

Državnim putevima I reda i II reda, zaštićeno područje ima saobraćajnu povezanost sa svim naselјima koja se nalaze u blizini zaštićenog područja, ali i većim gradskim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i opština Inđija. Državni put IIA reda, broj 126. predstavlјa glavnu saobraćajnicu koja povezuje Stari Slankamen sa opštinskim centrom Inđijom. Ovom saobraćajnicom zaštićeno područje je direktno povezano sa oba državna puta I A reda (nekadašnji autoputevi E-75 i E-70). Ovi putevi imaju međunarodni značaj, ne samo za zaštićeno područje već za čitav region. Državni put I A reda A 1 koji povezuje granični prelaz Horgoš i granični prelaz Preševo, a ujedno i najveća naselјa u zemlјi, prolazi svega 10 km od zaštićenog područja. Saobraćajnica najnižeg reda je lokalni put koji povezuje Stari Slankamen sa Krčedinom i Beškom na zapadu kao i Surdukom i Belegišom na jugoistoku („Sl.glasnik RS″ br.105/2013 i 119/2013).

Železnička pruga koja povezuje Beograd-Inđiju-Novi Sad od zaštićenog područja udalјena je 18 km. Od velikog značaja za saobraćajnu povezanost ima reka Dunav ali i Tisa čije se ušće nalazi kod Starog Slankamena. U Slankamenu je u prvoj polovini 19. veka bio važan rečni prelaz prema Banatu. Danas postoje dve marine koje prihvataju manje brodove i čamce, a koje uglavnom koristi lokalno stanovništvo.

Zaštićeno područje je dosta izolovano i teško pristupačno, što je i doprinelo očuvanosti. Do njega se može doći iz pravca naselјa Stari Slankamen, asvaltnim, a kasnije makadamskim putem ka vikend – naselјu Zagrad, ili iz naselјa Krčedin, makadamskim putem ka vikend zoni Janda.

Nekim delovima zaštićenog područja, poput Velike jaruge i uzvodnog dela priobalјa, veoma je teško pristupiti čak i peške. Obe celine izolovane su strmim odsecima i gustim spletom žbunaste vegetacije i puzavica.

Do Velike ade može se pristupiti samo pomoću plovila, među kojima su najčešći čamci i skele za prevoz stoke, čija su neformalna pristaništa kod plaže na Zagradu i na samoj adi.

POVRŠINA

Unutar ovog zaštićenog područja predlaže se uspostavlјanje režima zaštite II i III stepena, na osnovu člana 35. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS" br. 36/2008, 88/2010 i 91/2010). Predlaže se da se režim zaštite II stepena uspostavi na ukupnoj površini od 228,16 hektara, a režim zaštite III stepena na ukupnoj površini od 179,67 hektara (slika 3).

Ukupna površina Predela izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena" iznosi 407,83 hektara.

Prema katastarskim kulturama, u PIO „Ade i odseci kod Slankamena" dominira reka Dunav (59,27%), dok su na ostatku površine pretežno pod šumom (20,68%) i travnatim površinama (livade i pašnjaci, koji ukupno zauzimaju 18,47% zaštićenog područja. Zanemarlјivo male površine zauzimaju ostale kulture (1,58%) i građevinsko zemlјište (0,001ha). U opisu katastarskih kultura treba imati u vidu dinamičnost reke Dunav. Naime, Velika ada u vreme izrade katastarskih mapa (početak HH veka) nije imala današnji obuhvat i položaj. Takođe, Urošev sprud, koji na terenu predstavlјa mozaik šumaraka, bara i peščanih obala nastao u drugoj polovini 20. veka, nije ucrtan na katastru i vodi se kao površina reke Dunav. U tom smislu, podatke iz katastra treba tumačiti sa određenom rezervom i imati u vidu da se stanje na terenu menjalo, te da se i dalјe intenzivno menja, tako da ovaj prostor nije moguće predstaviti katastarski precizno i trajno.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

U dosadašnjem periodu, na predmetnom prostoru nije bilo zaštićenih prirodnih dobara, ali je veći deo ada i odseka kod Slankamena, kao stanište zaštićenih vrsta, zaštićen putem uslova zaštite prirode za prostorno – plansku dokumentaciju. Za Prostorni plan opštine Inđija Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je izdao uslove zaštite prirode 2006. godine, u kojima je prostor budućeg zaštićenog prirodnog dobra prikazan kao stanište prirodnih retkosti (u današnjoj zakonskoj regulativi - stanište zaštićenih i strogo zaštićenih divlјih vrsta) sa oznakom INĐ10 i nazivom „Velika ada". Strogo zaštićene vrste ptica, na osnovu čijeg prisustva je lokalitet tada izdvojen su: bela roda (Ciconia ciconia) , mala bela čaplјa (Egretta garzetta) , patka njorka (Aythya nyroca) i sivi volјić (Hippolais pallida) . Navedeni lokalitet obuhvata gotovo celo zaštićeno područje, odnosno Veliku adu i priobalјe na desnoj obali. Kroz uslove su propisane mere zaštite prirodnih vrednosti na navedenom prostoru.

 

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu člana 35. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010 i 91/2010), na prostoru Predela izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena" uspostavlјaju se režimi zaštite drugog (II) i trećeg (III) stepena.

Područje režima zaštite II stepena

„Režim zaštite drugog stepena - aktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja i posebno vrednim predelima i objektima geonasleđa. U drugom stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, bez posledica po primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavlјati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način" (Član 35, stavovi 4. i 5. Zakona o zaštiti prirode).

U okviru područja za koji je propisan režim zaštite drugog stepena, na površini od 228,16 ha nalaze se sledeći lokaliteti/prirodne celine:

  • Velika ada, nizvodni istočni deo, sa barama, pašnjacima i starim vrbama
  • Urošev sprud, sa rukavcem i Velikom jarugom
  • Stepski surduk
  • Neogeni i lesni odseci na lokalitet „Poćenta"

Područje režima zaštite III stepena

„Režim zaštite trećeg stepena - proaktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim i/ili izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonasleđa od naučnog i praktičnog značaja. U trećem stepenu zaštite mogu se vršiti upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditelјstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju" (Član 35, stavovi 7. i 8. Zakona o zaštiti prirode).

U okviru područja za koji je propisan režim zaštite trećeg stepena, na površini od 179,67 ha, nalaze se sledeći lokaliteti/prirodne celine koji se ne nalaze na područjima za koje je propisan režim zaštite drugog stepena, odnosno uzvodni, zapadni deo Velike ade i priobalјe Dunava na desnoj obali.

 

Upravljač:

Udruženju građana „Eko les parkˮ, Stari Slankamen, tel: 063 381 511

Više iz ove kategorije

PIO "Vršačke planine" »

Top of Page