Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Oktobar 2020
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
Nema slike
Obeležava se prvog ponedeljka u oktobru i svake godine ima drugu temu. Svetski dan staništa je od velikog značaja za podizanje svesti javnosti u oblasti planiranja buduće urbanizacije radi očuvanja biološke raznovrsnosti predela, a naročito zaštite i održivog korišćenja divljih vrsta flore i faune i njihovih staništa.
Datum :  subota, 03 oktobar 2020
4
Nema slike
Svetski dan zaštite životinja obeležava se 4. oktobra još od 1931. godine. Počelo je u Firenci na konvenciji ekologa. U to vreme ovaj dan se proslavlјao kao dan sv. Franje Asiškog, sveca zaštitnika životinja i životne sredine. Vremenom je izgubio svoje versko obeležje i odavno predstavlјa praznik svih lјubitelјa i zaštitnika životinja bez obzira na veru i naciju. Udruženja za zaštitu životinja globalno obeležavaju ovaj dan kako bi povećale svest o problemima životinja i podstakle ljude na razmišljanje o tome kako se odnose prema životinjama.
Datum :  nedelja, 04 oktobar 2020
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

PP "Rusanda"

PP "Rusanda"

NAZIV ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

„Rusanda"

 

VRSTA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Park prirode

Zakon o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 39/2009, 88/2010 i 91/2010), član 34., stav 1, definiše ovu vrstu zaštićenog područja na sledeći način: „Park prirode je područje dobro očuvanih prirodnih vrednosti, sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejsažima, namenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i predeone raznovrsnosti, kao i zadovolјenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih delatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja".

 

KATEGORIJA

II kategorija – zaštićeno područje pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja (član 41., stav 1 Zakona o zaštiti prirode).

KATEGORIJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

Kategorija IV: Područje upravlјanja staništima i vrstama

Cathegory IV: Habitat/Species Management Area

 

MEĐUNARODNI STATUS ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Područje Rusande, zajedno sa područjem Okanj bare, obrazuje međunarodno značajno područje za ptice „Okanj i Rusanda" sa kodom RS010IBA (Puzović et al. 2009). Godine 2005. ovo područje izdvojeno je i kao međunarodno značajno područje za bilјke u okviru IPA područja „Srednji Banat" (Boža & Anačkov, 2005/2006).

 

OSNOVNE PRIRODNE I STEČENE VREDNOSTI

Park prirode „Rusanda" u potpunosti reprezentuje stanište panonskih slanih stepa i slanih močvara (EUNIS klasifikacija: E6.21). Panonske i ponto-sarmatske slane stepe, plitka slana i slatinasta jezera i slane močvare nastaju pod specifičnim uticajem klime u panonskom biogeografskom regionu, sa ekstremnim temperaturama i suvim letima tokom procesa zaslanjivanja i raslanjivana u toku kretanja vode prilikom isparavanja kroz slojeve zemlјišta. Predstavlјaju prioritetna područja za zaštitu u Panonskom biogeografskom regionu i nalaze se na Aneksu I Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEC of 21 may 1992 on the concervation of natural habitats and of wild fauna and flora). U poređenju sa drugim slanim jezerima i močvarama u svetu, slana jezera i močvare u Panonskoj niziji karakteristična su po nižem salinitetu, ali većoj baznosti (Boros 2003). Park prirode „Rusanda" obuhvata zaslanjeno jezero prirodnog porekla i kompleks slatinskih livada, vlažnih livada, kao i sekundarna staništa nastala radom i potrebama lјudi: park u kompleksu Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Rusanda" i polјoprivredna staništa.

Na području Rusande zabeležen je veliki diverzitet bilјnih i životinjskih vrsta, u okviru koga se naročito izdvajaju vaskularne bilјke (235 taksona), ptice (211 vrsta) i sisari (31 vrsta). Najveći broj zabeleženih vrsta spada u strogo zaštićene vrste, u skladu sa Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva („Sl. glasnik RS", br. 5/2010). Naročito značajne bilјne vrste su: Bassia sedoides, Suaeda pannonica u kategoriji kritično ugroženih (CR), Scorzonera parviflora, Silene viscosa, Trifolium ornithopodioides u kategoriji ugroženih (EN) i Aster tripolium subsp. pannonicus, Plantago schwarzenbergiana u kategoriji ranjivih (VU) na nacionalnom nivou. Naročito značajna vrsta insekata je vilin konjic Lestes macrostigma (VU) , a na ovom prostoru žive i ranjive vrste račića: Eoleptestheria spinosa (jedan od najugroženijih vodenih račića kod nas) i Imnadia banatica. Rusanda je jedino stanište ekološki specijalizovanih račića Branchinecta orientalis, B. ferox, Heterocypris vitrea i Lymnocythere inopinata u Srbiji. Prostor Rusande predstavlјa i jednu od najznačajnijih stanica za seobu ptica vodenih staništa (posebno šlјukarica Charadriiformes) u Vojvodini i na migratornom koridoru koji sledi tok Tise, kao i važno mesto gnežđenja brojnih vrsta specifičnih za slana jezera i zaslanjene močvare, među kojima se ističu sablјarka (Recurvirostra avosetta) i vlastelica (Himantopus himantopus). Slatinske livade u njenoj okolini značajno su stanište tekunice (Spermophilus citellus).

Unutar zaštićenog područja nalazi se istoimena banja sa lečilišnom tradicijom od 1867. godine. Za lečenje bolesnika u banjskom kompleksu koristi se minarelni peloid sa dna jezera. Banjski kompleks lociran je unutar parka sa starim stablima, koji se prostite na površini od 4 ha i predstavlјa jedinu šumoliku površinu u srednjem Banatu.

Pretežno tradicionalan način života i manje-više tradicionalna polјoprivredna proizvodnja stanovnika obodnih naselјa Melenaca i Kumana, pružaju okvir za održiv razvoj područja Parka prirode „Rusanda", koji je snažno povezan sa očuvanjem prirodnih vrednosti na ovim prostorima.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Zaštićeno područje PP „Rusanda" nalazi se na području AP Vojvodine (Kartografski prikaz: Prilog 1) u središnjem delu Banata, između naselјa Melenci i Kumane (Kartografski prikaz: Prilog 3), oko 16,5 kilometara severozapadno od Zrenjanina. PP „Rusanda" u najvećem procentu čine jezero Rusanda i slatinska staništa. Područje PP „Rusanda" se na istočnom i jugoistočnom delu graniči sa građevinskom zonom naselјa Melenci, odakle granica područja nastavlјa ka severozapadu do građevinskog područja naselјa Kumane, a zatim produžava ka severoistoku do dela kanalske mreže DTD pod nazivom „Triangl" (Kartografski prikaz: Prilog 2). Dužina zaštićenog područja od najjužnije tačke (Melenci) do najudalјenije tačke na severoistoku (Kumane) iznosi oko 6 km, a od te tačke, do najudalјenije tačke na severoistoku (kanal DTD), iznosi oko 8,5 km.

Zaštićeno područje okružuju i delimično presecaju lokalni i magistralni putevi, a jednim delom i državni put II reda (R113) Melenci-Kumane. Železnička pruga Kikinda - Zrenjanin smeštena je uz jugozapadnu granicu prirodnog dobra.

Administrativno, PP „Rusanda" nalazi se na prostoru Grada Zrenjanina i Opštine Novi Bečej. Katastarski pripada K.O. Melenci i K.O. Kumane.

 

POVRŠINA

Na području Parka prirode „Rusanda" uspostavlјa se režim zaštite II i III stepena.

Od ukupne površine zaštićenog područja koja iznosi 1159 ha 97 a 89 m2, područje

§ pežima zaštite II stepena obuhvata 397 ha 72 a 84 m2 ili 34%

§ pežima zaštite III stepena obuhvata 762 ha 25 a 05 m2 ili 66%

Prema nameni površina, najveći udeo imaju pašnjaci i livade (58,79%), vodene i močvarne površine (28,42%) i njive (6,64%).

 

VLASNIŠTVO

Područje PP „Rusanda" najvećim je delom u državnom vlasništvu.

 

ISTORIJAT ZAŠTITE

Na osnovu istraživanja raznovrsnosti živog sveta, posebno faune ptica (Dimitrijević, 1979) i predloga da se područje Rusande stavi pod zaštitu, Zavod za zaštitu prirode Srbije formalno je započeo ovaj proces nakon donošenja Rešenja o prethodnoj zaštiti prirodnog dobra „Jezero Rusanda" 2000. godine („Sl. glasnik RS" 13/2000). Rešenjem je za zaštitu predviđen prostor jezera sa priobalnom zonom. Period važenja Rešenja o prethodnoj zaštiti (godinu dana) je istekao, s tim da područje u međuvremenu nije stavlјeno pod zaštitu.

Nastavak istraživanja sa valorizacijom prirodnih vrednosti ovog područja uvršten je u Srednjoročni program rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije (2006-2010). Tokom sprovođenja Programa, 16. 2. 2010. godine osnovan je, a 1. 4. 2010. započeo sa radom, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode sa sedištem u Novom Sadu, koji vrši poslove zaštite prirode i prirodnih dobara na području Autonomne Pokrajine Vojvodine. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je Srednjoročnim programom zaštite prirodnih dobara za period 2011-2020. predvideo zaštitu Rusande. Godišnjim Programom zaštite prirode, u 2011. godini, predviđeno je da se iste godine završe istraživanja na valorizaciji prirodnih vrednosti, na osnovu kojih je izrađena ova studija. Ona su, mimo samog jezera, usmerena i na slatinska staništa u okruženju, koja predstavlјaju prirodnu celinu ovog jedinstvenog prostora. Završena su u predviđenom roku.

Područje Rusande u prethodnom periodu nije imalo status zaštićenog područja. Nezavisno od toga, postojali su podaci o prirodnim vrednostima, na osnovu kojih je ono dobilo status međunarodne zaštite. Godine 2005. izdvojeno je kao značajno botaničko područje (IPA – Important Plant Area) pod nazivom „Srednji Banat I" (Boža & Anačkov, 2005/2006), a 2009. kao deo međunarodno značajnog područja za ptice (Important Bird Area) „Okanj i Rusanda" (RS010IBA; Puzović et al, 2009). Dodatna valorizacija pokazala je da područje poseduje potencijal da uđe u sastav nacionalne ekološke mreže, kao jedno od centralnih područja. Ovaj prostor je 2010. godine, Uredbom o ekološkoj mreži („Sl. glasnik RS", br. 102/2010), izdvojen kao jedan od centralnih područja ekološke mreže Republike Srbije, pod nazivom „Okanj i Rusanda", redni broj 9.

Na osnovu balneoloških vrednosti područja, kao i odgovarajućih prirodnih i društvenih karakteristika, za banju Rusandu doneta je Uredba o utvrđivanju područja banje „Rusande" Melenci („Sl. glasnik RS", br. 31/99).

REŽIMI ZAŠTITE

Na prostoru Parka prirode „Rusanda", na osnovu člana 35. Zakona o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010 i 91/2010), uspostavlјaju se sledeći režimi zaštite: režim zaštite II stepena i režim zaštite III stepena.

 

REŽIM ZAŠTITE II (drugog) STEPENA

Režim zaštite II stepena - aktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim ekosistemima velikog naučnog i praktičnog značaja i posebno vrednim predelima i oblicima geonasleđa. U II stepenu zaštite mogu da se vrše upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zašićenog područja, bez posledica na primarne vrednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obeležja predela i objekata geonasleđa, obavlјati tradicionalne delatnosti i ograničeno koristiti prirodni resursi na održiv i strogo kontrolisan način.

U okviru područja za koji je propisan režim zaštite II stepena, nalaze se sledeće prirodne celine:

1. Severni krak vodnog basena Velike Rusande sa velikim površinama veoma plitke vode, kao i livade na slanom zemlјištu sa kojima su u neposrednom kontaktu. Sa pojedinih delova obale voda se tokom godine povlači, ostavlјajući značajne delove mulјevite obale.

2. Malo selište – Široka slatina: veoma plitak deo južnog kraka geomorfološkog basena Rusande, koji karakteriše mozaični raspored delova slanog jezera, depresija i bara sa akvatičnom vegetacijom, vlažnih i slanih stepskih livada, kao i stepskih enklava (uglavnom visokih greda koje su preorane i delimično uparložene), bez stalnog prisustva otvorene vode tokom većine sezona. Široka slatina predstavlјa tipičnu kontinentalnu livadu na zaslanjenom zemlјištu. Unutar područja nalazi se i deo kanala K-3-7.

3. Kumanska ledina između pruge i kanala je plitka depresija sa specifičnom površinskom džombastom strukturom tla i razvijenom pripadajućom vegetacijom.

4. Trivunjić kopao (srednji deo) predstavlјa očuvanu zaslanjenu livadu.

5. Bara na lokalitetu Babino jajce: zabarena depresija paleomeandra Tise, verovatno istog porekla kao i okolna slana jezera, duga 4,15 kilometara a široka do 80 metara, sa bogato razvijenom akvatičnom, naročito emerznom vegetacijom.

6. Bara ispod Bečkog brda: depresija paleomeandra Tise, verovatno istog porekla kao i okolna slana jezera, duga 960 a široka i do 170 metara sa bogato razvijenom akvatičnom, naročito emerznom vegetacijom.

7. Kanal Kumane 2(29), koji preseca lokalitete Kornjačara i Trivunjagića kopao, sa sistemom bara i depresija na lokalitetu Triangla a time i sa kanalom DTD.

8. Kanal K-3-7, koji drenira Malu Rusandu i spaja je sa kanalom Kumane 2(29).

REŽIM ZAŠTITE III (trećeg) STEPENA

Režim zaštite III stepena – proaktivna zaštita, sprovodi se na zaštićenom području ili njegovom delu sa delimično izmenjenim i/ili izmenjenim ekosistemima, predelima i objektima geonasleđa od naučnog i praktičnog značaja. U III stepenu zaštite mogu da se vrše upravlјačke intervencije u cilјu restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditelјstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resusrsa i prostora uz potrebnu infrastrukturu i drugu izgradnju.

Površine koje se nalaze na prostoru unutar režima zaštite III stepena obuhvataju preostali deo Parka prirode „Rusanda" i sastoje se od pet prirodnih celina:

1. Velika Rusanda (sa kompleksom Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Rusanda", parkom i slatinom severno od kompleksa)

2. Mala Rusanda i Mutlјača

3. Kumanska ledina – Kornjačara

4. Trivunjić kopao

5. Triangla

 

UPRAVLJAČ:

USTANOVA ,,REZERVATI PRIRODE" ZRENJANIN, tel 023 521 032

 

 

Top of Page