Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Avgust 2022
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Carska bara"

SRP "Carska bara"

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE «CARSKA BARA»

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE -Zakon o zaštiti prirode («Službeni glasnik Republike Srbije», broj 36/2009, 88/2010 i 91/2010)

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA

I kategorija – zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja-Zakon o zaštiti prirode («Službeni glasnik Republike Srbije», broj 36/2009, 88/2010 i 91/2010)

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

IUCN Category IV Staništa i druga upravlјana područja

(Habitat and species management area)

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

Ramsarsko područje

Specijalni rezervat prirode "Carska bara" je Ramsarsko područje, na spisku močvara od međunarodnog značaja, prema Ramsarskoj Konvenciji od 25. marta 1996. godine. Obuhvata prostor prethodnih granica Rezervata (1676 ha) i nalazi se između 45˚15' N geografske širine odnosno 20˚23' E geografske dužine. Internacionalna konvencija o močvarama – Ramsarska Konvencija, jedna je od najefikasnijih konvencija na globalnom nivou vezanih za zaštitu biološke raznovrsnosti i obezbeđuje formulisanje i implementaciju nacionalne strategije upravlјanja močvarnim područjima, kao i upravlјanje i promovisanje mudrog korišćenja u skladu sa principima održivog razvoja.

IBA područje

Prostor Specijalnog rezervata prirode «Carska bara» je deo značajnog područja za ptice Evrope (RS 013) koje je proglašeno 1989. godine (GRIMMETT & JONES, 1989) . Ovo područje obuhvata 9300 ha, nalazi se između 45˚16' N geografske širine, odnosno 20˚25' E geografske dužine. Zavedeno je u registru IBA područja pod nazivom «Carska bara» (PUZOVIĆ I SAR., 2009). Obuhvata inundacionu ravan međurečja Tise i Begeja u srednjem Banatu, jugozapadno od Zrenjanina. Staništa su predstavlјena barama, ribnjacima, slatinama, vlažnim livadama i šumama vrbe i topole. Uklјučuje sledeće lokalitete: Carska bara, Tiganjica, Perleska bara, i ribnjaci Ečka. IBA područje je 2009. godine prošireno na 11.570 hektara, koje obuhvata i Mužlјanski rit, Belo Blato sa atarom i ribnjake (RS011IBA). Veoma je značajno stanište za ptice gnezdarice, zimovalice i prolaznice, pa se u migratornom i zimskom periodu može sresti i do 20000 individua. Od najznačajnijih ptičjih vrsta po IBA kriterijumima ovde se sreću: Phalacrocorax pygmeus, Anser erythropus, Haliaetus albicilla, Aquila clanga, Crex crex, Numenius tenuirostris (PUZOVIĆ & GRUBAČ, 2000).

IPA područje

Zbog svojih bogatih vegetacijskih i florističkih vrednosti od nacionalnog i međunarodnog značaja, područje tadašnjeg rezervata sa zaštitnom zonom je od 2005. godine uvršteno u međunarodna botanički značajna područja Centralne i Istočne Evrope (STEVANOVIĆ, 2005). U pripremi je publikacija o BZP (Botanički značajna područja) na nacionalnom nivou (STEVANOVIĆ, in press). Zavedeno je pod nazivom «Stari Begej – Carska bara». Ovo područje obuhvata 1676 ha, nalazi se između 45˚15' N i 20˚26' E geografske širine.

Emerald mreža staništa i vrsta

Zahvalјujući specifičnim uslovima staništa, ovde su prisutna vodena, močvarna, šumska i slatinska staništa panonskog obeležja koja su po međunarodnim kriterijumima određena kao prioritetna za zaštitu (prema direktivama EEC, 2002). Zbog toga je ovo područje određeno kao Područje od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Interest- ASCI) . Kao takvo obrađeno je i implementirano u EMERALD mrežu staništa i vrsta, koju su nove članice EU i ostale države kojima predstoji pridruživanje u obavezi da dostave, na osnovu direktive EEC. EMERALD mreža predstavlјa nastavak primene sprovođenja Direktive o staništima u okviru NATURA 2000 (EU, 2000).

OSNOVNE PRIRODNE I STVORENE VREDNOSTI

Specijalni rezervat prirode "Carska bara" obuhvata ostatak nekadašnjeg plavnog područja duž donjeg toka reke Begej, sa očuvanim i raznovrsnim orografskim i hidrografskim ritskim oblicima i pojavama. Predstavlјa kompleks - mozaik barsko - močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih ekosistema sa raznovrsnim i bogatim živim svetom i staništima mnogih endemskih, subendemskih, reliktnih vrsta panonskog prostora.

Prirodne vrednosti Specijalnog rezervata prirode "Carska bara" visoko su ocenjene zbog postojanja oko 500 bilјnih vrsta, 239 vrsta ptica (od kojih se svih osam evropskih vrsta čaplјi gnezde na ovom prostoru), 20 vrsta riba, kao i 30 vrsta sisara retkih za ovo područje (vidra, tekunica, šumska-mrka voluharica, divlјa mačka i dr.), a od posebnog značaja su i ribnjačka jezera koja se nalaze između dva entiteta zaštićenog prirodnog dobra.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Specijalni rezervat prirode «Carska bara» nalazi se na aluvijalnoj ravni između Tise i kanala Begej, na teritoriji opštine Zrenjanin, jugozapadno od naselјa Ečka, Stajićevo i Lukino selo, severno i istočno od Belog Blata, i severno od naselјa Perlez a sa severne i južne strane opasuje Ečanska jezera .

Nadmorska visina zaštićenog prirodnog dobra iznosi od 73 do 78 metara.

Prirodno dobro se nalazi na teritorijama K.O. Stajićevo, Perlez, Knićanin i Belo Blato.

POVRŠINA

Na zaštićenom području SRP „Carska bara" uspostavlјa se režim zaštite I, II i III stepena. Od ukupno zaštićene površine koja iznosi 4726 ha, područje:

n režima zaštite I stepena obuhvata 670 ha ili 14,18 %,

n režima zaštite II stepena obuhvata 1910 ha ili 40, 41 %,

n režima zaštite III stepena obuhvata 2146 ha ili 45,41 %.

U odnosu na namenu iskazanu po režimima zaštite, najzastuplјeniji u rezervatu su bare, trstici-močvare i livade i pašnjaci. Veliki procentualni udeo bara i trstika-močvara je veoma važan zbog prirodnih uslova za gnežđenje i mrest, kao i proces prirodnog prečišćavanja vodenog resursa. Oni su najdominantniji u režimu zaštite I stepena. Šume su zastuplјene u sva tri stepena zaštite, s tim da su najrazvijenije u području sa režimom zaštite II stepena, neposredno uz obalu Starog Begeja, gde postoje izvrsni uslovi za obitavanje ptičijeg sveta, kao i skloništa za visoku divlјač. Livade i pašnjaci su najdominantniji u područjima sa režimima zaštite II i III stepena (Botoški, Farkaždinski rit i Mužlјanski rit).

REŽIMI ZAŠTITE

Područje Specijalnog rezervata prirode "Carska bara" pripada kategoriji prirodnih dobara u kojima se, po međunarodnim kriterijumima, ograničavaju lјudske aktivnosti. Zaštita ovog područja je od izuzetne važnosti za trajnu dobrobit prirodnih vrednosti od nacionalnog ili evropskog značaja.

Primarni cilј u zaštićenom području je zaštita prirode u procesu upravlјanja i mudrog korišćenja, tj. očuvanje svih prirodnih karakteristika.

Međutim, zaštitom ovog područja nije se moglo, u sadašnjim uslovima, u potpunosti isklјučiti korišćenje prirodnih resursa. Ono je usmereno kroz ograničavanje i kontrolu oblika i načina korišćenja, što će doprineti zadržavanju autohtonosti, a takođe i ambijentalnih odlika čitavog područja.

Obezbeđivanjem ovog cilјa stvaraju se uslovi za očuvanje i prezentaciju prirodnih vrednosti kroz usklađen razvoj sportsko- rekreativnog i izletničkog turizma i životne sredine ovog područja, te njihovog prostornog i funkcionalnog povezivanja i korišćenja prema usvojenim programima, planovima i projektima u oblasti zaštite prirode.

Određivanje stepena zaštite unutar Rezervata je vršeno na osnovu stepena očuvanosti prirodnih vrednosti, potrebe sprovođenja interventnih mera, kao i mogućnostima usmerenog i ograničenog korišćenja.

Na zaštićenom području SRP «Carska bara» uspostavlјaju se režimi zaštite I, II i III stepena, prema članu 13 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode („Sl. Glasnik RS", br. 88/2010 i 91/2010).

UPRAVLjAČ

Ribarsko gazdinstvo „Ečka" A.D.-Lukino Selo

Top of Page