Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Septembar 2019
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

SRP "Pašnjaci velike droplje"

SRP "Pašnjaci velike droplje"

NAZIV PRIRODNOG DOBRA

„PAŠNјACI VELIKE DROPLjE''

 

VRSTA PRIRODNOG DOBRA

Specijalni Rezervat Prirode

 

KATEGORIJA PRIRODNOG DOBRA PREMA KLASIFIKACIJI SVETSKE UNIJE ZA ZAŠTITU PRIRODE (IUCN)

IV Rezervat zaštite prirode

 

MEĐUNARODNI STATUS PRIRODNOG DOBRA

Pod imenom «Jazovo – Mokrin», deo ovog područja, Jaroš, upisan je u registar međunarodno značajnih staništa ptica (Important Bird Area, IBA - 011SER) , na površini od 8.000 hektara, koja je obuhvatala današnji lokalitet „Jaroš" i obližnji ribnjak „Zlatica" kod sela Jazova. Danas IBA područje pod nazivom „Pašnjaci velike droplјe" RS011 zauzima 20.522 ha, kojima su pored proširenja prethodnog IBA područja obuhvaćeni i lokaliteti „Siget" i „Kočovat" sa neposrednom okolinom, kao i lokalitet „Crni rit" kod naselјa Crna Bara (Puzović i sar, 2009).

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplјe", kao i potes „Veliki Siget" (zajedno sa još nekim područjima imenovanim kao „Severni Banat") predloženi su za Botanički značajna područja Srbije („IPA in Serbia") (in Stevanović, V., koordinator, 2005/2006).

 

OSNOVNE PRIRODNE I STEČENE VREDNOSTI

Područje koje se predlaže za zaštitu odlikuje mozaik ravničarskih stepskih, slatinskih i barskih ekosistema. Temelјna vrednost ovog prirodnog dobra je jedina preostala populacija velike droplјe (Otis tarda) u Srbiji, na jugoistočnom rubu njenog srednjeevropskog areala. Velika droplјa se nalazi na Svetskoj Crvenoj Listi (IUCN: Red List) ugroženih vrsta i predstavlјa Strogo zaštićenu vrstu u Srbiji (Sl. Glasnik RS 5/2010). Nјeno stanište predstavlјa očuvani tipični panonski predeo, sa osobenim bilјnim zajednicama i florom i faunom čiji su brojni predstavnici Strogo zaštićene vrste i vrste od značaja za zaštitu po međunarodnim kriterijumima.

 

GEOGRAFSKI POLOŽAJ PRIRODNOG DOBRA

Predloženi Rezervat nalazi se u severnom Banatu i sastoji se od tri međusobno razdvojene celine: «Jaroš», «Kočovat» i «Siget».

Područje «Jaroša» se nalazi južno od reke Zlatice, na teritorijama opštine Čoka (k.o. Jazovo i k.o. Ostojićevo) i opštine Kikinda (k.o. Mokrin i k.o. Sajan). Okruženo je naselјima Mokrin, Sajan, Jazovo, Ostojićevo, Banatski Monoštor i Crna Bara. Do ovog lokaliteta vode letnji putevi iz okolnih naselјa. Najbliži pristup je tzv. „Naftaški put'', koji vodi od regionalne saobraćajnice Mokrin – Crna bara.

«Kočovat» se nalazi uz granicu sa Republikom Rumunijom, na prostoru opština Kikinda (k.o. Vrbica) i Novi Kneževac (k.o. Banatsko Aranđelovo). Do ovog lokaliteta vode teško prohodni letnji putevi iz sela koja ga okružuju, Banatskog Aranđelova i Vrbice.

«Siget» se nalazi na krajnjem severu Banata, u blizini granice sa Republikom Mađarskom, na teritoriji opštine Novi Kneževac (k.o. Banatsko Aranđelovo, k.o. Krstur). U blizini ovog lokaliteta nalazi se naselјe Banatsko Aranđelovo sa zaseokom Mali Siget. Pristup je moguć letnjim putevima, od kojih jedan vodi iz pravca Malog Sigeta, a drugi sa regionalne saobraćajnice Novi Kneževac - Banatsko Aranđelovo.

 

POVRŠINA

Prethodni rezervat zauzimao je površinu od 979, 4394 hektara. Planirani prošireni rezervat predviđa tri odvojene celine, od kojih je najveća «Jaroš», i predstavlјa proširenje na 4256,90 hektara, na lokalitetu prethodnog rezervata. Odvojeno od «Jaroša», nalazi se lokalitet «Siget», koji zauzima površinu od 2140,83 hektara, i lokalitet «Kočovat», na 402,04 hektara. Ukupna površina predviđenog proširenog rezervata je 6799,77 hektara.

 

VLASNIŠTVO

JAROŠ

Od ukupne površine lokaliteta Jaroš, 62% nalazi se u državnoj svojini, uz još 5% u društvenoj svojini. U privatnoj svojini se nalazi manji deo ovog lokaliteta, ukupno 33%, i obuhvata postojeće privatne njive pod režimom zaštite trećeg stepena, gde je dozvolјeno obavlјanje ratarstva uz manja usklađivanja za potrebama zaštite, ili pašnjake gde je usklađeno korišćenje dobrodošlo.

KOČOVAT

Od ukupne površine lokaliteta Kočovat, 94% nalazi se u državnoj svojini. U privatnoj svojini se nalazi svega 6% površine lokaliteta.

SIGET

Od ukupne površine lokaliteta Siget, 82% nalazi se u državnoj svojini. U privatnoj svojini se nalazi 18% površine lokaliteta, koja pretežno obuhvata postojeće pašnjake pod režimom zaštite trećeg stepena, gde je dozvolјeno i potrebno korišćenje uz manja usklađivanja za potrebama zaštite.

SRP „PAŠNјACI VELIKE DROPLjE"

Konačno, od ukupne površine Rezervata, 70% nalazi se u državnoj svojini i još 3% u društvenoj svojini. U privatnoj svojini se nalazi manji deo od ukupno 27%, s tim što su gotovo sve privatne parcele pozicionirane u režimima zaštite bez ograničenja radova, već samo sa pravovremenim usklađivanjima.

 

REŽIMI ZAŠTITE

Na osnovu odredbi člana 29 Zakona o zaštiti prirode, specijalni rezervat prirode je područje sa neizmenjenom ili neznatno izmenjenom prirodom, od naročitog značaja zbog jedinstvenosti, retkosti ili reprezentativnosti, a koje obuhvata stanište ugroženih divlјih vrsta bilјaka, životinja i glјiva, bez naselјa ili sa retkim naselјima, u kojima čovek živi usklađen sa prirodom, namenjeno očuvanju postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenju prirodnih pojava i procesa, naučnim istraživanjima i obrazovanju, kontrolisanim posetama i očuvanju tradicionalnog načina života. U specijalnom rezervatu prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavlјati delatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim prirodnim dobrom. Prema IUCN kriterijumima, upravlјanje ovim rezervatom usmereno je na upravlјanje vrstama i staništima.

Osnovni cilј zaštite ovog rezervata je očuvanje velike droplјe i njenog osobenog okruženja u najvećem očuvanom prirodnom ravničarskom području u Srbiji, gde su životni procesi uslovlјeni prirodnim ograničenjima i usmerenim korišćenjem prostora. Obezbeđivanjem ovog cilјa stvaraju se uslovi za očuvanje i prezentaciju prirodnih vrednosti kroz usklađen razvoj ekološki prihvatlјivih oblika ratarstva, stočarstva, lovstva, upravlјanja prostorom kao i eko-turizma.

 

Upravljač:

Lovačko udruženje "Perjanica", Mokrin, tel: 023 061 162

Top of Page