Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
  • 01
  • 02
  • 03
  • 04
  • 05
  • 06
  • 07
  • 08
  • 09
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
geoportal
Zbrinjavanje
UNESCO – Man and the Biosphere Programme
restore4Life projekat
coopMDD projekat
logo-lifeline-mdd

INFORMATOR O RADU PZZP

INFORMATOR O RADU PZZP

Događaji

Mart 2024
pon uto sre čet pet sub ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Nema slike
21.03. obeležava se Svetski dan šuma, koji je ustanovljen 1971. godine da bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi koje od njih ima čovečanstvo. Šume su najsloženiji kopneni ekosistemi. U njima pored drveća, živi mnogo drugih vrsta bilјaka, životinja, glјiva i mikroorganizama. Složenost šuma se ogleda u njihovoj izraženoj spratovnosti i raznovrsnoj međusobnoj povezanosti svih članova životne zajednice.
Datum :  četvrtak, 21 mart 2024
22
Nema slike
22.03. Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta. Taj dan je usvojen rezolucijom UN-a u decembru 1992. godine. Ovim danom Ujedinjene nacije žele da podsete na važnost zaštite voda i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta.
Datum :  petak, 22 mart 2024
23
Nema slike
Svetski meteorološki dan obeležava se u znak sećanja na 23. marta 1950. godine, kada je službeno osnovana Svetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizovana agencija Organizacije ujedinjenih nacija koja okuplja 185 članica.
Datum :  subota, 23 mart 2024
24
25
26
27
28
29
30
31
logo-pannoneagle

PZZP je član IUCN-a

IUCN
wwf-logo

WWF - FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE

I Tamiš ima svoj cvet

  • Objavljeno u Aktuelnosti
  • Pročitano 12290 puta
I Tamiš ima svoj cvet

Stručnjaci potvrdili prisustvo retkog insekta i na Tamišu

I Tamiš ima svoj cvet

U gornjem toku Tamiša kroz Srbiju stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, uz pomoć lokalnih ribolovaca  i lјubitelјa prirode iz Jaše Tomića predvođenih Spasom Mladenovskim, označili su staništa strogo zaštićene vrste tiskog cveta. Oni su praktično prvi puta tek pre nekoliko dana, od kako Tamiš „cveta“ potvrdili da se radi o rojenju upravo ove retke vrste.

„Tiski cvet (Palingenia longicauda), ili kako meštani susednih naselјa vole da ga zovu – tamiški cvet, nekada je bio široko rasprostranjen u ravničarskim vodotocima Evrope. Izuzetno je retka i kritično ugrožena vrstu južne i centralne Evrope, a živi samo u pojedinim pritokama Dunava. Zaštićen je po odredbama svih naših zakona, međunarodnih konvencija i direktiva“, kaže mr Nataša Pil, stručnjak za zaštitu faune insekata u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Tiski cvet je, zbog radova na regulaciji velikih evropskih reka i zbog velikih zagađenja, nestao iz većine evropskih zemalјa. Danas živi samo na donjem toku Tise, mada je uspešno vraćen u reke Nemačke i Češke. Život ovog insekta je, gledajući iz perspektive čoveka, apsurdan. Nakon što larve provedu tri godine u glinenoj podlozi korita reke, izlaze na obalu, presvlače se u odrasle primerke i počinje parenje. Ovo rojenje predstavlјa izuzetan kuriozitet jer reka tada deluje kao da je procvetala. Parenje traje veoma kratko, samo par dana, posle čega ženke polažu jaja, a nakon toga, zajedno sa mužjacima, uginu.

„U Srbiji je od 2008. godine do danas registrovano 16 staništa na kojima se razvijaju larve tiskog cveta, i to u obalskom pojasu Tise. Ovo je prvi nalaz tiskog cveta na toku Tamiša“, kaže mr Pil. „Očuvanje staništa larvi predstavlјa prioritet u zaštiti ove vrste. Dinamika i struktura obala korita reke mora da bude očuvana, a ribolovce ne smeju ne koriste larve ove vrste za mamce. Izuzetno je važno i izostaviti  prskanje odraslih komaraca tokom perioda rojenja, naglašava mr Pil.

Stalno prisustvo ovog insekta cveta u koritu Tamiša nudi mogućnost turističkog razvoja lokalnih zajednica. Tamiški cvet i njegovo cvetanje je fenomen koji se upravo ovih dana dešava, a sasvim sigurno na ovu reku, uz odgovarajuću promociju, može privući lјubitelјe prirodnih fenomena. U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode dodatno su zadovolјni jer su dobili još jedan snažan argument koji će pomoći proglašenju Potamišja za zaštićeno područje.

Dodatne informacije:

Nataša Pil, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Top of Page